Hrvatska znanstvenica osvojila prestižnu međunarodnu nagradu

Nagrada joj je dodijeljena za istraživanja usmjerena na razvoj kružnih rješenja u poljoprivredi, uključujući korištenje biopepela i drugih nusproizvoda, zaštitu tla i voda te procjenu okolišnih rizika.

Svečana dodjela nagrade održana je 5. studenoga 2026. u bugarskom gradu Ruseu, u sklopu konferencije Danube Rectors' Conference. Horvatinec Isaković za nagradu je nominirao Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Njezina istraživanja usmjerena su na mogućnosti ponovne uporabe materijala koji se uobičajeno smatraju otpadom, osobito u poljoprivrednoj proizvodnji. U okolnostima rastućih cijena resursa, degradacije poljoprivrednog zemljišta i sve izraženijih klimatskih promjena proučava načine na koje bi se pojedini otpadni materijali mogli iskoristiti za poboljšanje kvalitete tla i održiviju proizvodnju hrane.

Posebnu pozornost posvećuje biopepelu koji nastaje izgaranjem biomase, biougljenu, mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te drugim biološkim i industrijskim nusproizvodima. Istraživanjima nastoji utvrditi mogu li se takvi materijali koristiti za poboljšanje svojstava tla, povrat hranjivih tvari i smanjenje potrebe za drugim resursima u poljoprivredi.

Važan dio njezina znanstvenog rada odnosi se na procjenu sigurnosti primjene takvih materijala. Pritom istražuje mobilnost teških metala, mogućnost onečišćenja tla i voda, ekološke rizike te dugoročne posljedice korištenja otpadnih i sekundarnih sirovina u poljoprivrednoj proizvodnji. Cilj je utvrditi pod kojim uvjetima materijali koji nastaju kao otpad mogu postati sigurni i korisni resursi, bez dodatnog opterećenja okoliša.

Istraživanja su posebno relevantna za Dunavsku regiju

U svojem radu povezuje terenska i laboratorijska istraživanja s naprednim metodama analize podataka. Koristi spektroskopske metode, višerazinske metaanalize, kemometriju i strojno učenje kako bi prepoznala obrasce u velikim skupovima podataka. Dobiveni rezultati mogu pridonijeti donošenju odluka o upravljanju tlom, vodama i drugim prirodnim resursima.

Njezina istraživanja posebno su relevantna za Dunavsku regiju, čije se zemlje suočavaju sa sličnim okolišnim izazovima. Među njima su zakiseljavanje i degradacija tla, onečišćenje teškim metalima, gubitak hranjivih tvari, posljedice intenzivne poljoprivrede te problemi povezani sa zaštitom voda i gospodarenjem otpadom.

Nagrada Danubius Young Scientist Award namijenjena je prepoznavanju znanstvenika čiji rad može pridonijeti povezivanju zemalja Dunavske regije u suočavanju sa zajedničkim izazovima. Istraživanja Horvatinec Isaković temelje se na pristupu kružnog gospodarstva, odnosno ponovnom uključivanju otpadnih materijala u proizvodne procese, obnovi kvalitete tla i učinkovitijem korištenju resursa uz smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš.

Tijekom svečane dodjele nagrade Horvatinec Isaković govorila je o važnosti znanstvene znatiželje, spremnosti na preispitivanje postojećih spoznaja i međunarodne suradnje. Znanost je pritom usporedila s Dunavom, rijekom koja povezuje različite zemlje i ljude te postaje snažnija svakim novim pritokom.

"Kao mladi znanstvenici, svoj napredak često mjerimo publikacijama, projektima, citatima i nagradama. Ali vjerujem da se prava vrijednost znanosti nalazi dublje od brojki – u znatiželji, hrabrosti da preispitujemo ono što se čini očitim i u vjeri da znanje koje stvaramo može svijet učiniti barem malo boljim nego što smo ga zatekli", poručila je Horvatinec Isaković.

U završnom dijelu govora naglasila je važnost suradnje među znanstvenicima iz različitih zemalja i znanstvenih disciplina.

"Ostanimo dovoljno ambiciozni da zamišljamo bolja rješenja, dovoljno hrabri da krenemo neizvjesnim putem i dovoljno otvoreni da prelazimo granice – između država, disciplina i ideja. Jer, baš poput Dunava, i znanost postaje snažnija kada zajedno idemo naprijed", zaključila je Horvatinec Isaković.