Živimo duže, ali ne i zdravije, pokazuje studija

Očekivani životni vijek tijekom proteklog stoljeća znatno je porastao te sada iznosi 73,8 godina, zahvaljujući velikom padu zaraznih bolesti, smrtnosti majki i djece te napretku u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti, prenosi Euronews.

Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Public Health pokazuje da dodatne godine života nisu nužno i godine provedene u dobrom zdravlju. Budući da očekivani životni vijek raste brže od očekivanog broja godina provedenih u dobrom zdravlju u gotovo svih 204 analizirane zemlje i teritorija, autori smatraju da bi zdravstveni sustavi trebali preusmjeriti fokus sa samog produljenja života na poboljšanje kvalitete tih dodatnih godina.

Sve više života provodimo s bolestima i invaliditetom

Istraživači su utvrdili da su ljudi u svijetu tijekom 2023. godine u prosjeku 14,5 posto života proveli u lošem zdravstvenom stanju. Dulji životni vijek sve češće prati veći broj nezavršavajućih smrću bolesti i različitih oblika invaliditeta.

Zemlje u kojima ljudi žive najdulje istodobno bilježe i najveći broj godina provedenih u lošem zdravlju, što upućuje na to da se razdoblje bolesti i invaliditeta tijekom odrasle dobi produljuje, umjesto da se odgađa do posljednjih godina života.

U 2023. stanovnici najbogatijih zemalja proveli su 15,7 posto života u lošem zdravstvenom stanju, dok je subsaharska Afrika imala najmanji jaz između ukupnog životnog vijeka i godina provedenih u dobrom zdravlju – oko devet godina.

Najveći apsolutni porast zabilježen je u Nizozemskoj, gdje je udio života provedenog u lošem zdravlju porastao s 13,2 posto 1990. godine na 15,7 posto 2023.

Najveći jaz između očekivanog životnog vijeka i godina provedenih u dobrom zdravlju zabilježen je u Sjedinjenim Državama, Australiji i Kanadi.

Nasuprot tome, stanovnici Naurua, Salomonskih Otoka i Laosa proveli su najmanji broj godina života u lošem zdravstvenom stanju.

Što stoji iza tog trenda?

Autori istraživanja utvrdili su da su nezavršavajuće smrću bolesti odgovorne za 57,4 posto globalnog jaza između životnog vijeka i zdravog životnog vijeka, jer povećavaju vrijeme koje ljudi provode živeći s invaliditetom ili narušenim zdravljem.

Među glavnim uzrocima izdvajaju se:

• bolesti mišićno-koštanog sustava, poput boli u donjem dijelu leđa
• mentalni poremećaji
• bolesti osjetilnih organa, poput staračkog gubitka sluha
• nenamjerne ozljede.

U zemljama s nižim prihodima među vodećim uzrocima bili su i:

• pothranjenost
• respiratorne infekcije
• tuberkuloza
• zanemarene tropske bolesti.

Istraživanje je također identificiralo niz čimbenika rizika, među kojima su:

• visok indeks tjelesne mase (pretilost)
• pothranjenost djece i majki
• pušenje
• povišena razina glukoze u krvi natašte
• onečišćenje zraka.

Konzumacija droga i prekomjerna konzumacija alkohola našle su se među deset vodećih čimbenika rizika samo u najbogatijim dijelovima svijeta, dok je nesiguran spolni odnos bio među vodećim čimbenicima isključivo u subsaharskoj Africi.

Budućnost zdravog starenja

Prema autorima, rezultati istraživanja otvaraju važna pitanja o održivosti sustava socijalne skrbi i raspodjeli resursa između prevencije, liječenja i medicinskih inovacija.

Budući da udio života provedenog u lošem zdravlju neprestano raste od 1990. godine, sve je hitnije usmjeriti pozornost na zdravo starenje – proces razvoja i očuvanja funkcionalnih sposobnosti koje omogućuju dobrobit u starijoj dobi, kako ga definira Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

„Naši rezultati pokazuju da budući napredak u zdravlju stanovništva neće ovisiti samo o tome da ljudima pomognemo živjeti dulje, nego i da žive zdravije“, rekao je glavni autor istraživanja Christopher Murray, ravnatelj Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington.

„Napredak u zdravom starenju ne bi se trebao mjeriti samo duljinom života, nego i brojem godina provedenih u dobrom zdravlju. Zato su potrebna veća ulaganja u prevenciju, dugoročno upravljanje bolestima i skrb za kronične bolesnike kako bi se smanjio broj godina koje ljudi provedu u lošem zdravstvenom stanju“, zaključio je Murray.