Tajne ljudskog uma: Ljudi imaju 'šesto osjetilo' za koje gotovo nitko ne zna

Riječ je o interocepciji, sposobnosti organizma da osjeti i protumači vlastite unutarnje signale.

To osjetilo registrira procese koji su oku nevidljivi, ali se u tijelu neprestano odvijaju – otkucaje srca, disanje, osjećaj gladi ili temperaturu tijela.

"Iako mu ne pridajemo veliku pozornost, riječ je o iznimno važnom osjetilu jer osigurava da svi tjelesni sustavi rade optimalno", napisale su psihologinje Jennifer Murphy sa Sveučilišta Royal Holloway u Londonu i Freya Prentice sa Sveučilišnog koledža u Londonu u članku za The Conversation 2022. godine.

"Interocepcija nas upozorava kad tijelo izgubi ravnotežu – primjerice, potiče nas da popijemo vodu kada smo žedni ili da skinemo džemper kada nam je prevruće."

Više od regulacije gladi i žeđi

No znanstvenici danas smatraju da interocepcija ima mnogo širu ulogu od pukog reguliranja osnovnih bioloških potreba.

Sve više istraživanja upućuje na to da bi mogla biti povezana s brojnim psihičkim poremećajima, uključujući anksioznost, depresiju, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i poremećaje prehrane.

Iako su istraživanja još u ranoj fazi, pretpostavlja se da svijest o vlastitom disanju, napetosti mišića ili otkucajima srca pomaže mozgu procijeniti je li neka situacija sigurna ili opasna, piše Science Alert.

Ako je taj proces narušen, mogao bi pridonijeti razvoju psihičkih tegoba.

Primjerice, osoba koja pati od anksioznosti može biti pretjerano usmjerena na vlastite otkucaje srca tijekom društvenih situacija, što dodatno pojačava osjećaj nelagode.

Razlike između muškaraca i žena

Murphy i Prentice analizirale su 2022. godine rezultate čak 93 istraživanja te utvrdile da postoje značajne razlike između muškaraca i žena u interocepciji.

Žene su, posebno kada je riječ o prepoznavanju signala povezanih s radom srca, pokazivale manju preciznost.

Prema autoricama, to bi moglo djelomično objasniti zašto su anksioznost i depresija nakon puberteta češće kod žena nego kod muškaraca, iako naglašavaju da je riječ o složenom odnosu koji još nije u potpunosti razjašnjen.

Bolja interocepcija, stabilnije raspoloženje

Novo istraživanje objavljeno ove godine u časopisu eBioMedicine proučavalo je kako glad utječe na raspoloženje.

Pokazalo se da osobe s razvijenijom i preciznijom interocepcijom imaju manje promjene raspoloženja od onih koje slabije prepoznaju signale vlastitog tijela.

"To ne znači da nisu osjećali glad, nego da su uspijevali održati stabilnije raspoloženje", napisao je medicinski psiholog Nils Kroemer sa Sveučilišta u Tübingenu.

Veza s anoreksijom

Jedan od najuvjerljivijih dokaza o važnosti interocepcije dolazi iz istraživanja osoba koje boluju od anoreksije nervoze, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta UCLA.

Pretpostavlja se da osobe s anoreksijom s vremenom prestaju prepoznavati vlastite signale gladi.

Koristeći vibrirajuću kapsulu koju ispitanici progutaju, istraživači su pokazali da osobe s anoreksijom doista teže prepoznaju signale iz probavnog sustava – čak i nakon što ponovno dostignu zdravu tjelesnu težinu.

"Osobe s anoreksijom ne ignoriraju samo signale svog tijela", rekao je voditelj istraživanja Sahib Khalsa.

"Njihov živčani sustav vjerojatno drugačije obrađuje osjete iz probavnog sustava, zbog čega ih je teže prepoznati, vjerovati im i učiti iz njih. To može pridonijeti dugotrajnosti bolesti čak i nakon oporavka tjelesne težine."

Nisu svi uvjereni da postoji

Ipak, ne slažu se svi znanstvenici s idejom da interocepcija predstavlja zasebno osjetilo.

U članku objavljenom 2024. godine u časopisu Frontiers in Psychology skupina istraživača predvođena kognitivnim znanstvenikom Felixom Schoellerom s MIT-a provocirala je naslovom: "Interocepcija ne postoji."

Autori ipak pojašnjavaju da naslov nije doslovan, već žele upozoriti kako se pod pojmom interocepcije često neopravdano objedinjuju brojni različiti procesi.

"Iako je naslov namjerno provokativan, željeli smo ukazati na činjenicu da se pojam interocepcije često koristi na način koji zanemaruje složenost i raznolikost pojava koje bi trebao obuhvatiti", napisali su.

Nemamo šest nego 33 osjetila?

Slično razmišlja i profesor Barry Smith sa Sveučilišta u Londonu, koji smatra da ljudi nemaju šest, nego čak 33 različita osjetila.

Bez obzira na raspravu oko naziva, znanstvenici se slažu u jednom – ljudski organizam mnogo je osjetljiviji na unutarnje i vanjske podražaje nego što se dosad vjerovalo.

"Ako bolje razumijemo čimbenike koji utječu na interocepciju, možda ćemo jednog dana razviti učinkovitije terapije za brojne psihičke poremećaje", zaključuju Murphy i Prentice.