Dodik: Šešelj je važna politička figura kod srpskog naroda

Regija 18. velj 201517:56 > 20:59
N1

Gost Pressinga Amira Zukića bio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Dodik je govorio o Južnom toku, odnosima s bh. političarima, događanjima u ratu kao i Zakonu o javnom redu i miru.

N1

Dodik je na početku emiisje u svom stilu prokomentirao da je lijepo što se emisija snima u beogradskom studiju te da je on po nacionalnosti Srbin. Dodao je još da je jednostavnije iz Banje Luke doputovati u Beograd nego u Sarajevo. 

U BiH se teško što dogovara. Prije nekoliko godina sam s preminulim Sulejmanom Tihićem u Doboju dogovorio da zajednički riješimo problem privatizacije Telekoma, on je na to pristao, a poslije je odustao. I jedna važna tema bila je da se kao prioritet stavi izgradnja autoputa od Sarajeva preko Doboja i dalje prema Savi. Tihić je prihvatio, ali onda su naišli neki otpori koje ja ne razumijem“, kazao je Dodik kako bi ukazao da radije putuje u Beograd zbog boljih puteva, jer se u BiH teško bilo što dogovoriti, pa tako i urediti puteve.

Nije problem putovanja, problem je odnosa. Postoji taj raniji povijesni animozitet. Sarajevo ne smatram važnim gradom u životu, ali u Ustavu piše da je glavni grad BiH”.

Dodik je istaknuo da se u BiH nikad zajednički nisu usaglasili datumi koji će predstavljati državne praznike.

U BiH se nikad nismo dogovorili koje praznike trebamo zajednički slaviti. RS ne smatra da bi 25. studeni trebao biti Dan državnosti. Smatramo da to treba biti dan kada je potpisan Dayton. U Sarajevu se slavi zbog ZAVNOBiH-a, a to je bio dio procesa stvaranja bivše Jugoslavije koje više nema. To je imalo smisla nekad“, kazao je i dodao:

“Uvijek smo se nažalost nalazili na različitim stranama povijesti pa je teško doći do objektivnog datuma koji bi svi podržali“.

Na komentar voditelja da njeguje bliske odnose sa Srbijom te da je pratio izricanje presude u međusobnoj tužbi Hrvatske i Srbije za genocid, predsjednik RS-a je kazao:

Mislim da do tog procesa nije trebalo ni doći, ali to je stvar dvije države. To je više kao čin završetka nekog procesa. Ti sudovi se nisu proslavljali dobrim odlukama“.

Istaknuo je da je kod presude za genocid u Srebrenici bilo previše politizacije. Također, dodao je da se on ne može složiti s tim. 

“Mislim da neću doći na godišnjicu. Naravno da je tamo bio zločin, nepotreban i ogroman. Za njega su odgovarali pojedinci i oni su odgovorni. Mislim da je Srebrenica kao slučaj snažno politizirana i u tom pogledu mnoge rezolucije su imale za cilj napraviti pristup koji će taj događaj zapisati u povijesti neke države”.

Nisu se stvorili svi materijalni uvjeti za dokazivanje takvog jednog akta. U čitavoj BiH je bila neka vrsta genocida. Dobro je da izlazimo iz tih kontroverzi haških presuda, jer te presude su donijele okvire za razilaženje, a ne za pomirenje. Ako postoji politička odgovornost, mora postojati i s druge strane“.

Smatra da je zločin u Srebrenici po obujmu najveći, ali da se ne smije, kako je kazao, zanemariti da su na istom prostoru ubijani i Srbi.

Ja ne pravdam taj zločin, to je bilo apsolutno nepotrebno. Ti pripadnici vojske ništa nisu učinili dobro za srpski narod, to je urađeno iz vlastitih razloga. Republika Srpska se kroz funkciju predsjednika ispričala za taj čin“.

Dodik je kazao kako Republika Srpska uvijek njeguje dobre odnose s vlastima Srbije. Kaže da je važno da se razvija komunikacija zbog koje se mogu riješiti određena pitanja i razvijati projekti.

Dodik je kazao da Međunarodna zajednica u BiH ne može mnogo toga napraviti.

BiH koja se čuva nasiljem Međunarodne zajednice ne može opstati, kako god to netko tumačio. Ja nikada nisam pokušavao srušiti Ustav BiH, ali sam se suprostavljao rušenju ustavnog poretka. Nikada nisam osporio BiH devet prava koja je stekla Daytonom. Nisam negirao vojsku koju je vlast prije mene prihvatila da se integrira. I dalje mislim da je to bilo loše, čak i naše učešće je bilo pogrešno. Dogodilo se, ali je bilo u skladu s procedurom kako je bilo napisano. Sve ostalo je urađeno na bazi nasilja, a to ne mogu prihvatiti“.

U rubrici X-Ray emisije Pressing od gosta se zahtjevaju kratki odgovori na pitanja. Ovo su odgovori Milorada Dodika:

Hoće li prije BiH u EU ili RS iz BiH? – Prije će se RS odvojiti.
Hoće li u BiH biti rata? – Neće.
Bojite li da će neka kaznena prijava protiv vas završtiti na sudu? – Ne znam za kaznene prijave protiv mene.
Haris Silajdžić? – Dobar dečko za naše ciljeve.
Bakir Izetbegović? – Još bolji.
Zlatko Lagumdžija? – Nije uspio.
Fahrudin Radončić? – Perspektivan.
Željko Komšić? – A joj.
Mladen Ivanić? – Vidjet će se.
Mladen Bosić? – Neka ga tamo gdje je sada.
Dragan Čavić? – Bespotrebno frustriran svaki dan.
Tomislav Nikolić? – Pokazao se kao uspješan predsjednik.
Aleksandar Vučić? – Agilan predsjednik Vlade.
Ivica Dačić? – Odličan čovjek, dobar prijatelj i veliki radnik.
Vojislav Šešelj? – Važna politička figura kod srpskog naroda.
Vladimir Putin? – Odličan.
Redžep Tajjip Erdoan? – Mogao bi biti bolji.

Kada je riječ o potencijalnom otcjepljenju RS-a od FBiH i različitim kontekstima u koje se dovodi ta rečenica, Dodik je istaknuo:

Europa više ne izgleda kao prije deset godina. Mnogo je problema tamo. Problem Europe će biti samo njezin opstanak kao zajednice. Imate Grčku, Španjolsku i mnoge procese. S druge strane BiH se pokazuje neuspješno po mnogim pitanjima“. 

Kako da volim BiH kada mi nije donijela ništa dobro? Nisam dobio podršku ni za jedno pitanje koje sam pokušao riješiti. Jurili smo priču oko Južnog toka, kada se pojavio plinovod Tab iz Albanije smatrao sam da Vijeće ministara treba odraditi svoj posao i dati suglasnost. Kad smo se mi uključili u priču, Vijeće ministara je odmah blokiralo ideju zbog bošnjačkih glasova.

Smatra da Republika Srpska ne radi ništa protiv Federacije BiH, te da se prestao nadati pozitivnom ishodu nakon što je opstruiran nekoliko puta.

Kada smo krenuli zajedno rješavati problem s talijanskom i srbijanskom vladom sjeli smo i dogovorili da FBiH i RS imaju po 12 posto učešća prilikom raspodjele sredstava iz globalnog projekta. Onda su odjednom iz Federacije BiH krenula osporavnja i mi nismo dobili ništa. Zašto da ostajemo tu ako ne dobijamo ništa? Naša ekonomija bi bila daleko uspješnija da nije ograničenja koja imamo. 300 milijuna maraka se daje za uvoz obične vode iz okružnih zemalja“.

Predsjednik Republike Srpske je kazao da klima na političkoj sceni u BiH nije dobra, kao i da ne vjeruje u rad Tužiteljstva BiH jer “politički motivirano”. 

Šta je uvjet da se Hrvati osjećaju dobro u ovoj državi? Zašto Bošnjaci ne urade nešto. Bakir Izetbegović ima naivno uvjerenje da je ovom igrom na zajedničkom nivou nešto riješio. Pozovite ga u emisiju u studenom ili prosincu pa ćemo vidjeti što je riješio. Rekao je da će zaposliti 100.000 ljudi. On zaposliti?

Za nedavnu aferu i prašinu koja se podigla oko spornog “Twitter zakona” odnosno Zakona o javnom redu i miru, predsjednik RS-a je kazao:

Bespotrebno je komentarati takve odluke. Nisam ni pročitao taj Zakon, nisam imao veze. Oni koji čitaju su me uvjerili da je sve uredu, a ja tim ljudima vjerujem. Nema nijednog elementa koji može ugroziti javno mišljenje“.

Za kraj emisije je prokomentirao svoju stranu priče na pitanje o vrijeđanu novinara po kojem je poznat. 

Kada prepoznate tendenciju da vas netko želi poniziti, reagiram kao čovjek. Moj stil odnosa s tim ljudima ću nastaviti. Nisam nikome učinio loše više nego su oni meni. Moja majka je gledajući “60 minuta” kao zdrava žena tog vremena doživjela moždani udar i danas ima posljedice toga. Zašto ja kao njezin sin ne bi reagirao na to?“.

Još je poručio da narod u BiH mora shvatiti kakva je situacija i da ne mrzi nikog.

Narod mora shvatiti da u BiH ništa ne funkcionira. Ja ne mrzim nijednog čovjeka. Smatram da onaj koji mrzi sebe zarobi u tome i ne može funkcionirati. Ja ne mrzim Bošnjake, imam prijatelje Bošnjake. Nikoga ne plašim, nisam za ratne opcije, ja sam čovjek mira i imam jasan stav. Ništa ne radim da nekome napravim zlo, mnogima sam pokušao pomoći, nekima nisam uspio i to je moja greška. Ja ne oteževam život Bošnjacima, to rade njihovi političari“.