Odluke Europske unije vezane uz cjepivo protiv covida-19 bile su ispravne jer su na prvom mjestu imale sigurnost građana, zaključeno je u srijedu na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta.
S tim su zaključkom uglavnom bili suglasni i hrvatski zastupnici.
Prethodno je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na plenarnom zasjedanju branila zajedničku nabavu cjepiva i odluku da se ne brza u pogledu njegove sigurnosti i učinkovitosti.
“Radit ćemo na tome da postignemo svoj cilj, da do kraja ljeta 70 posto odraslog stanovništva EU bude cijepljeno iako je činjenica da trenutačno nismo ondje gdje bismo željeli biti”, istaknula je Ursula Von der Leyen.
“Kasnili smo s odobrenjima, bili smo previše optimistični glede masovne proizvodnje, a i presigurni da će nam ono što smo naručili doista i na vrijeme isporučiti”, priznala je predsjednica Komisije.
Istaknula je i da je vrlo važan aspekt sada masovna proizvodnja cjepiva.
“Treba četiri do deset godina da se proizvede cjepivo, a mi smo to postigli u deset mjeseci što je veliko znanstveno postignuće. Znanost je nadmašila industriju”, istaknula je i zaključila da je sada ključno “pomoći industriji da se prilagodi ritmu znanosti”.
Gdje je zapelo?
Zastupnici su Europskoj komisiji i Vijeću uputili pitanja o isporukama cjepiva, ugovorima i transparentnosti podataka, kao i novom sustavu nadzora i autorizacije izvoza cjepiva iz Europske unije.
Potvrdili su da je EU podcijenio izazove masovne proizvodnje cjepiva i da je sada prioritetno poduzeti konkretne mjere za povećanje proizvodnje.
PROČITAJTE JOŠ
Potpredsjednica socijalista Biljana Borzan (SDP), koja je podržala zajedničku strategiju nabave cjepiva, upitala je predsjednicu komisije “gdje je zapelo”?
“Ako je problem u ljudskom faktoru on se lako riješi, ali ako je problem nastao radi ograničenja strukture EU onda to zahtijeva sistemska rješenja”, istaknula je Borzan.
“Kad cijepiš pola milijarde ljudi, s cjepivima koja su razvijana u rekordno kratkom vremenu, prečaci i kockanje nisu opcija. Ozbiljan defekt nekog od odobrenih cjepiva bi imao katastrofalne posljedice, ne samo što se tiče trenutne situacije s koronom, već na opće povjerenje građana u znanost, cijepljenje i demokraciju” izjavila je Borzan i dodala kako smatra da ima vremena da se situacija popravi i cijepljenje ubrza.
“No, ako se najesen dogodi da radi kašnjenja EU opet mora u ‘lockdown’, a ostatak razvijenog svijeta ne, posljedice bi mogle biti pogubne” zaključila je Borzan.
Neovisni Ivan Vilibor Sinčić upitao je predsjednicu Komisije misli li da je u interesu farmaceutskih kompanija da kriza završi.
“Ova kriza ne vrti se oko zdravlja već oko novca, da se ovdje radi o zdravlju ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane brojeve zaraženih i umrlih, ne bi se odgađali na deseci tisuća operacija oboljelih od raka, a lockdown i kampanje straha ne bi devastirali mentalno zdravlje naših građana”, istaknuo je Sinčić i osvrnuo se na situaciju u Hrvatskoj, gdje su umirovljenici odbili cjepivo AstraZenece zato što nema dovoljno informacija o njegovu učinku na starije od 65 godina.
PROČITAJTE JOŠ
“Govori se o covid putovnicama, sad ćete ograničiti putovanje i slobodu tih ljudi jer odbijaju u sebe staviti nešto o čemu uopće ne znate što je i kako će na njih djelovati. Građani moraju moći sami birati svoj tretman”, zaključio je Sinčić.
Tomislav Sokol (HDZ) kazao da je zajedničkom nabavom izbjegnuto je rivalstvo. “Time je Komisija pokazala da nema građana prvog i drugog reda i da se EU nije kockala sa zdravljem poštujući rigoroznije standarde za odobrenje cjepiva nego igdje drugdje na svijetu”, istaknuo je zastupnik Tomislav Sokol i dodao da “stvari ipak nisu idealne”.
Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ) poručila je da je angažman Europske komisije u dugotrajnom procesu zajedničkog osiguravanja cjepiva bio vođen najboljim interesima, namjerama i solidarnošću te je ukazala na potrebu transparentnosti i pravovremenog informiranja građana s najviše razine.
“Korištenjem samo vlastitih resursa stvorio bi se jaz između ekonomski nejednakih država članica. Danas, samo godinu dana nakon početka krize cjepivo je dostupno, ne u dinamici na koju smo računali i to nam govori o nužnosti jačanja vlastite proizvodnje”, istaknula je Glavak.
Otvoriti vrata drugim cjepivima
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego istaknuo je da su novi sojevi velika prijetnja turističkoj sezoni.
Novi oblici virusa predstavljaju velik izazov znanosti i industriji, a upravo je jedan takav – britanski – danas prvi put zabilježen u Hrvatskoj. Uz britanski, na globalnoj se razini najviše istražuju južnoafrički i brazilski soj virusa.
“Europa si više ne smije dozvoliti greške u koracima i bez obzira na cijenu, mora hitno prilagoditi cjepiva novim oblicima virusa. Ne smijemo riskirati situaciju u kojoj evolucija novih sojeva dovodi do njihove otpornosti na cjepiva”, kazao je Flego.
Također, u situaciji gdje je Europa suočena s nedostatkom europskih cjepiva, treba otvoriti vrata i neeuropskima, dok god udovoljavaju svim uvjetima Europske zdravstvene organizacije”, istaknuo je Flego i naglasio da nam je “svima nam je preko glave virusa i ‘lockdowna’ i policijskog sata”.
Europska komisija ranije je izjavila da je u mjesec dana u Europskoj uniji cijepljeno 12 milijuna građana. U istom razdoblju,18 milijuna doza cjepiva dostavljeno je državama članicama. Za očekivati je da će tijekom veljače u Europskoj uniji biti dostavljeno 33 milijuna doza cjepiva, a u ožujku njih još 55 milijuna. To je ukupno 100 milijuna doza cjepiva u prvom tromjesečju 2021.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!