Gdje u Europi najbrže raste zapošljavanje u podatkovnim centrima i zašto su ti poslovi bolje plaćeni?

Podaci platforme Indeed pokazuju da je broj oglasa za poslove u podatkovnim centrima u kolovozu 2026. bio iznad pretpandemijske razine u svih deset analiziranih europskih gospodarstava.

Istodobno, oglasi za druga tehnološka zanimanja i ukupni broj oglasa za posao zaostajali su za rastom potražnje u podatkovnim centrima.

Španjolska, Italija i Irska prednjače

Najizraženiji rast zabilježen je u Španjolskoj, Italiji i Irskoj. Ako se prosjek broja oglasa od prosinca 2019. do veljače 2020. postavi na indeks 100, on je u kolovozu 2026. dosegnuo 260 u Španjolskoj, 237 u Italiji i 210 u Irskoj. To znači da se broj oglasa u tim zemljama više nego udvostručio u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Ekonomist Indeed-a Aubrey Woessner i direktor istraživanja te kompanije Pawel Adrjan navode da Španjolska i Italija imaju više prostora za rast jer su krenule s niže početne razine.

„Oni bilježe velike nove projekte usmjerene na umjetnu inteligenciju, poput kampusa u Aragonu i projekata oko Milana, umjesto starijih lokacija koncentriranih oko velikih populacijskih središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina“, rekli su za Euronews Business.

Rast veći od 30 posto zabilježen je i u Nizozemskoj, gdje je indeks dosegnuo 138, Poljskoj sa 134 te Švicarskoj sa 133. U Njemačkoj je rast iznosio 25 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 24 posto. Najmanje povećanje zabilježeno je u Belgiji, 9 posto, te Francuskoj, 13 posto.

Potražnja za radnicima raste brže nego u ostatku tehnološkog sektora

U devet od deset promatranih zemalja oglasi za tehnološka radna mjesta koja nisu povezana s podatkovnim centrima u kolovozu su bili ispod pretpandemijske razine. Jedina iznimka bila je Španjolska, gdje je indeks bio tek jedan bod iznad razine prije pandemije.

Usporedba pokazuje koliko je potražnja za radnicima u podatkovnim centrima odmaknula od ostatka tehnološkog sektora. Najveća razlika zabilježena je u Italiji, gdje je iznosila 173 indeksna boda, zatim u Španjolskoj sa 159 i Irskoj sa 141 bodom.

Za razliku od SAD-a, gdje deset velikih tehnoloških kompanija čini 71 posto oglasa za poslove u podatkovnim centrima, europsko tržište mnogo je raspršenije.

„U deset europskih zemalja koje smo analizirali potrebno je više od 500 kompanija da bi se obuhvatilo 70 posto oglasa za poslove u podatkovnim centrima“, naveli su Woessner i Adrjan.

Zašto su plaće veće?

Radna mjesta u podatkovnim centrima uglavnom su bolje plaćena od usporedivih poslova u drugim sektorima iste zemlje. Više plaće zabilježene su u 28 od 29 kombinacija zemlje i zanimanja koje je Indeed analizirao. Jedina iznimka bila je Francuska, gdje su plaće za poslove informatičke infrastrukture, operacija i podrške bile jedan posto niže.

Najizraženija razlika zabilježena je u Italiji. Menadžerske pozicije u podatkovnim centrima ondje su nudile 65 posto veće plaće, dok su poslovi instalacije i održavanja bili 50 posto bolje plaćeni.

U Ujedinjenom Kraljevstvu menadžerski poslovi nudili su 49 posto veće plaće, dok su u Njemačkoj radnici na poslovima instalacije i održavanja mogli računati na 36 posto više plaće nego u drugim sektorima.

Razlog za takvu razliku, prema stručnjacima Indeed-a, leži i u vještinama koje se traže od radnika.

„Oglasi povezani s poslovima u podatkovnim centrima u prosjeku traže više vještina nego drugi oglasi u istom području“, naveli su Woessner i Adrjan.

Dodaju da su u takvim oglasima češće zastupljena konkretna tehnička i digitalna znanja, uključujući poznavanje informatičkih sustava, softvera i kibernetičke sigurnosti, kao i znanje engleskog jezika.

Više plaće, navode, poslodavcima također omogućuju da brže privuku radnike i tako održe projekte u predviđenim rokovima.

Koji se radnici najviše traže?

Pet skupina zanimanja čini između 50 i 60 posto svih oglasa za poslove u europskim podatkovnim centrima. Riječ je o poslovima informatičke infrastrukture, operacija i podrške, razvoju softvera, menadžmentu, instalaciji i održavanju te upravljanju projektima.

Stručnjaci Indeed-a u tome vide dva istodobna trenda – nastavak zapošljavanja u postojećim podatkovnim i cloud centrima te novi val izgradnje infrastrukture povezane s umjetnom inteligencijom.

Iako potražnja raste, poslovi u podatkovnim centrima i dalje čine relativno mali udio ukupnog broja oglasa. U većini analiziranih zemalja taj je udio oko jedan posto ili manje. Iznimka je Irska, gdje se gotovo pet posto svih oglasa na Indeedu sada odnosi na podatkovne centre.

Europa bi mogla trebati još više radnika

Ekonomisti Indeed-a očekuju da će se faza rasta nastaviti još neko vrijeme, među ostalim zato što Europska unija planira utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u idućih pet do sedam godina.

„Jedna od briga poslodavaca jest to što se podatkovni centri natječu za radnike s tehničkim vještinama koje su već prije njihova procvata bile deficitarne“, naveli su Woessner i Adrjan.

Njemačka je 2025. imala 529 podatkovnih centara, a Ujedinjeno Kraljevstvo 523. Slijedile su Francuska s 322 i Nizozemska s 298 centara. Italija ih je imala 168, Španjolska i Poljska po 144, a Švicarska 121.

Većina europske infrastrukture podatkovnih centara koncentrirana je u zapadnoj Europi, dok sjever Europe ima manju, ali strateški važnu prisutnost. Infrastruktura u srednjoj i istočnoj Europi pritom je raspršenija i manje razvijena.