Kako je jedan biznismen pokrenuo Trumpove arktičke ambicije

Jednog dana tijekom svog prvog mandata Donald Trump pozvao je visokog suradnika kako bi razgovarali o novoj ideji. „Trump me pozvao u Ovalni ured“, rekao je za Guardian John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost 2018. godine. „Rekao je da mu je jedan istaknuti poslovni čovjek upravo predložio da SAD kupi Grenland.“

Bio je to izvanredan prijedlog. A potekao je od dugogodišnjeg predsjednikova prijatelja koji će kasnije steći poslovne interese na tom danskom teritoriju, piše The Guardian.

Poslovni čovjek, kako je Bolton doznao, bio je Ronald Lauder. Nasljednik kozmetičkog carstva – globalnog brenda Estée Lauder – poznavao je Trumpa, još jednog bogatog Njujorčanina, više od 60 godina.

"Tipično za način na koji predsjednik djeluje"

Bolton kaže da je o prijedlogu Grenlanda razgovarao s Lauderom. Nakon intervencije milijardera, tim u Bijeloj kući počeo je istraživati načine za povećanje američkog utjecaja na golemom arktičkom teritoriju pod kontrolom Danske.

Trumpovo ponovno oživljavanje Lauderove ideje tijekom drugog mandata tipično je za način na koji predsjednik djeluje, rekao je Bolton. „Komadiće informacija koje čuje od prijatelja uzima kao istinu i ne možete mu promijeniti mišljenje.“

Čini se da je prijedlog potaknuo Trumpove imperijalne ambicije: osam godina kasnije razmišlja ne samo o kupnji Grenlanda, nego možda i o njegovu zauzimanju silom.

Kao i kod mnogih ljudi iz predsjednikova okruženja, Lauderovi politički prijedlozi očito se isprepliću s njegovim poslovnim interesima. Dok je Trump pojačavao prijetnje preuzimanjem Grenlanda, Lauder je ondje stjecao komercijalne udjele. Lauder je također dio konzorcija čija je želja za pristupom ukrajinskim mineralima, čini se, potaknula Trumpa da zatraži udio u resursima ratom razorene zemlje.

Lauder nazvao Trumpa „čovjekom nevjerojatnog uvida i inteligencije“

Lauder je rekao da je Trumpa upoznao 1960-ih kada su pohađali istu prestižnu poslovnu školu. Nakon rada u obiteljskom kozmetičkom biznisu, Lauder je služio pod Ronaldom Reaganom u Pentagonu, zatim kao veleposlanik u Austriji, prije nego što se neuspješno kandidirao za gradonačelnika New Yorka 1989. godine.

Kad je Trump pobijedio na izborima 2016., Lauder je donirao 100.000 dolara fondu Trump Victory. Kada je Trumpovo mentalno stanje dovedeno u pitanje 2018., Lauder ga je nazvao „čovjekom nevjerojatnog uvida i inteligencije“.

Iste je godine Lauder rekao da pomaže Trumpu u „nekim od najkompleksnijih diplomatskih izazova koji se mogu zamisliti“. To je, čini se, uključivalo i sijanje ideje o arktičkoj ekspanziji. Sljedeće godine Wall Street Journal otkrio je Trumpov interes za Grenland. Danski čelnici izrazili su ogorčenje. Trump je odgovorio objavivši sliku zlatnog Trump Towera koji se nadvija nad selom, uz natpis: „Obećavam da ovo neću učiniti Grenlandu!“

„Riznica rijetkih zemnih elemenata“

Trumpova opsesija Grenlandom potrajala je, kao i Lauderova. Prošle veljače, ubrzo nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, Lauder ga je branio kada je predsjednik javno razmatrao vojno preuzimanje najvećeg otoka na svijetu.

„Trumpova ideja o Grenlandu nikada nije bila apsurdna – bila je strateška“, napisao je Lauder u New York Postu. Nastavio je: „Ispod njegova leda i stijena nalazi se riznica rijetkih zemnih elemenata ključnih za umjetnu inteligenciju, napredno oružje i modernu tehnologiju. Kako se led povlači, pojavljuju se novi pomorski putovi koji preoblikuju globalnu trgovinu i sigurnost.“

S Grenlandom u „epicentru nadmetanja velikih sila“, Lauder je tvrdio da bi SAD trebao tražiti „strateško partnerstvo“. Dodao je: „Godinama blisko surađujem s grenlandskim poslovnim i vladinim čelnicima na razvoju strateških ulaganja ondje.“

Otkako je Lauder 2018. usmjerio Trumpovu pozornost na Grenland, kako su prvi izvijestili novinari Peter Baker i Susan Glasser u knjizi The Divider, čini se da je kozmetički milijarder uložio znatna sredstva u taj arktički teritorij.

Lauderova tvrtka kupuje udjele na Grenlandu

Danski korporativni registri pokazuju da je tvrtka s adresom u New Yorku i neimenovanim vlasnicima posljednjih mjeseci kupila udjele na Grenlandu.

Jedan od pothvata je izvoz „luksuzne“ izvorske vode s otoka u Baffinovu zaljevu. Kada su danske novine u prosincu izvijestile da je Lauder među ulagačima, citirale su grenlandskog poduzetnika uključenog u projekt: „Lauder i njegovi kolege iz investicijske skupine vrlo dobro razumiju luksuzno tržište i imaju mu pristup.“

Ta skupina ulagača navodno također nastoji proizvoditi hidroelektričnu energiju iz najvećeg grenlandskog jezera za aluminijsku talionicu.

Nejasno je kakav bi učinak imalo američko preuzimanje Grenlanda

Nejasno je kakav bi učinak imalo američko preuzimanje Grenlanda – invazijom, kupnjom ili pritiskom – na Lauderove poslovne interese ondje.

Nakon Trumpovih izjava – izrečenih nakon slanja trupa radi zarobljavanja vladara Venezuele – da SAD Grenland „očajnički treba“, danska premijerka upozorila je da bi vojna akcija jedne članice NATO-a protiv druge razbila savez.

Trump ostaje nepokolebljiv. „Nešto ćemo učiniti s Grenlandom“, rekao je prošli tjedan, „ili na lijep način ili na teži način.“

Nakon sastanka u Bijeloj kući u srijedu, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je: „Nismo uspjeli promijeniti američki stav. Jasno je da predsjednik ima želju za osvajanjem Grenlanda.“