Može li Merz zaustaviti AfD i Ljevicu? "Morao bi pokazati čvrstu ruku, a nije za to"

Berlin je odnijela stranka Ljevica s 25,7 posto, a Mecklenburg-Zapadno Pomorje AfD s 38,2 posto. Merzov CDU je osvojio 18,8 posto u glavnom gradu, odnosno svega povijesno niskih 4,9 posto u istočnonjemačkoj pokrajini. To nije dovoljno ni za prelazak praga, što iznosi pet posto.

"Potpuno očekivani rezultati za CDU"

Dok je Ljevica praktički nepostojeća u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, AfD je u Berlinu osvojio 16,3 posto i to sugerira nastavak rasta popularnosti te krajnje desne stranke. Istovremeno, jasno je da se CDU i Merz nastavljaju "urušavati".

"Potpuno očekivani rezultati za CDU jer Merz nije svjestan što se događa među građanima. S druge strane, AfD ponavlja što građani žele čuti - deportacija ilegalnih migranata, smanjenje ili ukidanje socijalne pomoći za migrante, ukidanje sankcija Rusiji na energente, pitanja radnih mjesta, usporavanje zelene tranzicije... No, velike stranke su već objavile da ne misle koalirati s AfD-om pa je pitanje može li sastaviti vlast", započela je vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić u razgovoru za N1 pa nastavila:

"Parlamentarni izbori su tek 2029. i njihov rezultat uvelike ovisi o tome što će biti u SAD-u. Tko zna što je sve Donald Trump spreman napraviti i kakav će to imati utjecaj na Europu i ostatak svijeta. Zato Merz i ne misli otići već sad, vjeruje da se u nekoliko godina situacija može poboljšati za njega i CDU. Uostalom, treba uzeti u obzir da Ljevica nije toliko jaka nigdje osim u Berlinu (dobro stoji po anketama još samo u Leipzigu, Hamburgu i Erfurtu, nap.a.), a AfD ostvaruje pobjede u istočnonjemačkim pokrajinama, koje se oduvijek osjećaju zapostavljenima i kontriraju vladajućim strukturama. Ponavljam, za AfD je problem što ne može sastaviti vlast bez velikih stranaka, a one trenutno odbijaju koaliciju."

Rakić navodi da Merz može okrenuti stvari, ako bi ispunio određene uvjete.

"Morao bi postati puno osjetljiviji oko onoga što se događa u njegovom biračkom tijelu, morao bi žešće krenuti s reformama... i morao bi pokazati čvršću ruku, a nije za to. Također, morao bi biti svjestan da svi gledaju svoj novčanik i ako žive loše, okreću se onima koji im obećavaju bolje sutra. Merz to još uvijek ne zna artikulirati. Kako god, prve reforme u koje krene, pokazat će smjer kojim će Njemačka i kakva bi mogla biti budućnost njega osobno i CDU-a."

U vrijeme kriza, naglašava Rakić, ljudi se povijesno okreću populizmu, koji može dolaziti s desne ili lijeve strane.

"Čini se da političari na vlasti žive u paralelnoj stvarnosti i vuku poteze koji se ne tiču direktno života "običnih" građana. A to onda koriste populističke opcije, koje se više kreću među građanima i osluškuju njihove probleme."

Krajnja desnica uživa popularnost

Nije Njemačka izolirani slučaj, govori nam analitičarka, u SAD-u na razinama država pobjeđuju lijeve opcije, posebno nakon velikog uspjeha koji je postigao Zohran Mamdani u vođenju New Yorka. Istovremeno, u Europi su krajnje desne opcije sve popularnije.

"Trumpove masovne deportacije, povlađivanje najbogatijima i ulazak u vojne sukobe nisu poboljšali živote, dodatno su ih otežali u smislu standarda i ljudi osjećaju kao da ih se ne vidi, ne čuje i ne doživljava. To koriste demokrati, prvenstveno oni koji naginju više prema lijevim idejama i socijalnim politikama. U Europi krajnja desnica još nije dobila pravu priliku pokazati kako se nosi s problemima dok je na vlasti pa uživa popularnost dok šalje poruke o problemima koje uistinu muče građane."

A Hrvatska i HDZ?

"Čini se da je HDZ izgubio nit, što govori pitanje otpada u Gospiću. Podcijenilo se taj problem, što nije rijetkost kad si tako dugo u kontinuitetu na vlasti. Ali, tko zna koliko će to biti ključno na izborima za dvije godine, posebno ako HDZ neće ponavljati slične greške u pristupu kriznim situacijama i problemima koji se tiču građana", zaključila je Rakić.