Ovo će biti ključna točka razgovora između Xija i Trumpa u Kini

Kineski predsjednik Xi Jinping očekuje se da će tražiti ustupke vezane uz Tajvan i američke carine kada se sastane s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom na važnom summitu koji se održava u sjeni rata s Iranom, piše Al Jazeera.

Trump će u Kinu stići u srijedu navečer na trodnevni posjet, koji će biti prvi dolazak jednog američkog predsjednika u tu zemlju od 2017. godine, kada je Trump posjetio Kinu tijekom ranih dana svog prvog mandata.

Za razliku od Trumpa, poznatog po nepredvidivom donošenju politika, Xi se smatra prilično predvidivim u svojim ciljevima za summit, posebno kada je riječ o dugogodišnjim „ključnim interesima” Pekinga povezanima s nacionalnom sigurnošću i teritorijalnim integritetom.

Na vrhu popisa - Tajvan

Na vrhu tog popisa nalazi se Tajvan.

Dok se tajvanska vlada smatra vodstvom de facto suverene države, Peking otok vidi kao neotuđivi dio kineskog teritorija.

SAD je formalno prekinuo diplomatske veze s Tajvanom — poznatim i kao Republika Kina — prije nekoliko desetljeća, ali je prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. obvezan pomagati obranu samoupravne demokracije.

Na temelju tog zakona Washington je Tajvanu osigurao milijarde dolara vrijedno oružje te suradnju u područjima poput vojne obuke i razmjene obavještajnih podataka, što Peking smatra miješanjem u svoje unutarnje poslove.

Američka vlada službeno priznaje da Kina Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija, ali ne zauzima jasan stav slaže li se s tim. Washington također namjerno ostavlja nejasnim bi li vojno intervenirao kako bi obranio Tajvan ako bi Kina pokušala nasilno pripojiti otok.

U razgovoru s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom prošlog mjeseca kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi jasno je dao do znanja da će Tajvan biti tema summita, nazivajući to pitanje „najvećim rizikom u kinesko-američkim odnosima”, prema kineskom izvješću o razgovoru.

Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu ponovilo je tu poruku nakon Trumpova odlaska na summit u utorak, navodeći Tajvan kao prvu od „četiri crvene linije” koje „ne smiju biti prijeđene”.

Iako analitičari smatraju da je malo vjerojatno da će SAD promijeniti svoju poziciju prema Tajvanu pod kineskim pritiskom, Trump je ovog tjedna izjavio da će dnevni red summita uključivati američku prodaju oružja otoku, što je otvorilo pitanja o budućnosti blokiranog višemilijardnog sporazuma o naoružanju.

Američki Kongres ranije ove godine odobrio je paket oružja navodno vrijedan 14 milijardi dolara, ali prodaja još uvijek zahtijeva Trumpovo konačno odobrenje.

Xi će tijekom sastanaka pokušati „utjecati na Trumpa i potencijalno ga uvjeriti da smanji, ako ne i potpuno obustavi, prodaju oružja Tajvanu”, rekao je za Al Jazeeru William Yang, analitičar Crisis Groupa sa sjedištem u Taipeiju.

Ako bi Trump pristao na ustupke vezane uz prodaju oružja Tajvanu, odstupio bi od dugogodišnje politike neusklađivanja s Pekingom po tom pitanju, koja datira još iz vremena bivšeg predsjednika Ronalda Reagana.

Otkazivanje ili ublažavanje sporazuma bio bi ozbiljan udarac tajvanskom predsjedniku Williamu Laiju Ching-teu, koji vodi žestoku političku borbu s oporbom oko vojne potrošnje, rekao je Yang.

„Nadaju se da će prvo utjecati na Trumpovu odluku oko ovog pitanja i potencijalno stvoriti situaciju u kojoj će vladi Williama Laija biti mnogo teže tražiti dodatna posebna izdvajanja za obranu u budućnosti”, rekao je Yang.

Obnova okvira američko-kineskih odnosa

Xi također želi stabilizirati odnose između SAD-a i Kine nakon turbulentnih 18 mjeseci tijekom kojih je Trump pokrenuo drugi trgovinski rat s drugim najvećim gospodarstvom svijeta, smatraju analitičari.

Sukob je doveo do uzajamnog uvođenja sve većih carina — koje su nakratko premašile 100 posto — kao i drugih kaznenih mjera, poput izvoznih ograničenja, prije nego što su Washington i Peking u svibnju privremeno zaustavili eskalaciju.

Tijekom posljednjeg sastanka u Južnoj Koreji u listopadu Xi i Trump dogovorili su jednogodišnje primirje u trgovinskom ratu, uz zadržavanje dijela trgovinskih mjera, uključujući određene carine i izvozne kontrole.

Tijekom posljednjeg mjeseca SAD je uveo nekoliko novih paketa sankcija kineskim tvrtkama, uključujući rafinerije optužene za kupnju iranske nafte i kompanije optužene za pomaganje Teheranu u nabavi materijala za izradu dronova i projektila.

Početkom ovog mjeseca Peking je izdao „naredbu o zabrani” kojom je tvrtkama naloženo ignoriranje američkih sankcija protiv kineskih rafinerija.

„Peking želi predvidljivost i sigurnost do kraja Trumpova mandata u siječnju 2029., jer mora moći planirati vlastite gospodarske politike”, rekao je za Al Jazeeru Feng Chucheng, suosnivač savjetodavne tvrtke Hutong Research iz Pekinga.

Ta razmatranja uključuju razumijevanje razina carina koje će SAD primjenjivati prema Kini i njezinim trgovinskim partnerima, rekao je Feng.

Tri načela

Wang Wen, dekan škole za globalno vodstvo na Sveučilištu Renmin u Pekingu, izjavio je da Kina želi povratak odnosima temeljenima na „mirnom suživotu, međusobnom poštovanju i suradnji od koje obje strane imaju koristi”.

„Nadamo se da će ovaj sastanak vratiti američku politiku prema Kini tim trima načelima”, rekao je Wang za Al Jazeeru.

U Pekingu su ulozi visoki, gdje se percepcija Trumpa promijenila od „predvidivog transakcijskog partnera” do „protivnika usmjerenog na djelovanje kojeg je teže obuzdati”, rekao je Hung Pu-Chao, zamjenik izvršnog direktora Centra za istraživanje kontinentalne Kine i regionalnog razvoja na tajvanskom Sveučilištu Tunghai.

Stabilizacija američko-kineskih odnosa jedan je od načina za ublažavanje tih rizika, rekao je Hung.

Umjesto osiguravanja ustupaka, kineski prioritet je „pokušaj prilagodbe sadašnje strateške pozicije i ritma pregovora koji joj ne idu u prilog te vraćanje američko-kineskih odnosa u okvir koji može bolje kontrolirati”, dodao je.

Na summitu će Xi vjerojatno pristati povećati kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda i zrakoplova Boeing, rekao je Feng, a mogao bi podržati i Trumpov plan za osnivanje „Odbora za trgovinu” i „Odbora za ulaganja” koji bi nadzirali gospodarske odnose SAD-a i Kine.

No Kina vjerojatno neće pristati na kompromise vezane uz rijetke zemlje — sektor kojim dominira — osim ako SAD ne ponudi velike političke ustupke, zaključio je Feng.