Papa okuplja kardinale iz cijelog svijeta da rasprave važno pitanje. Trumpu se vjerojatno neće svidjeti odgovor

Riječ je o temi koja je već izazvala sukob između Bijele kuće i Vatikana u kontekstu sukoba s Iranom.

Nakon što je Lav rekao da Kristovi učenici nikada nisu na strani onih koji su "nekad mahali mačem, a danas bacaju bombe", američki potpredsjednik JD Vance uzvratio je da bi Papa trebao biti "oprezan" u svojim teološkim stavovima, podsjetivši na dugogodišnju crkvenu doktrinu pravednog rata.

No, umjesto da samo bude "oprezan" s višestoljetnim naukom o pravednom ratu – koji potječe još od svetog Augustina u 5. stoljeću i svetog Tome Akvinskog u 13. stoljeću – Lav smatra da bi Crkva trebala preispitati vrijedi li taj tradicionalni okvir još uvijek u doba dronova, kibernetičkog ratovanja i nuklearnog oružja.

U snažnom papinskom dokumentu objavljenom prošlog mjeseca, enciklici, Lav je napisao da je teorija pravednog rata, "koja je prečesto služila za opravdavanje bilo kakvog rata, danas zastarjela". Nekoliko dana poslije rekao je novinarima: "Pojam pravednog rata više nije primjenjiv... Ta je teorija nastala u stoljećima kada nitko nije mogao zamisliti oružje kakvo danas imamo niti razmjere ljudske sposobnosti za uništavanje", pišePolitico.

Stroži kriteriji

Visoki crkveni dužnosnici očekuju da bi okupljanje kardinala moglo dovesti do strožih kriterija za određivanje kada je rat opravdan u samoobrani – što je posebno važno u kontekstu Irana – te do većeg naglaska na obvezu pregovora prije mogućih sukoba.

Nadbiskup Timothy Broglio, čelnik Američke vojne nadbiskupije, koji smatra da američki rat protiv Irana ne ispunjava uvjete pravednog rata, rekao je da promijenjena priroda ratovanja zahtijeva novo promišljanje te doktrine.

"Zbog katastrofalnih sukoba koje smo doživjeli, ali i opasnosti koje postoje danas, mislim da Papa želi uzeti u obzir sve suvremene okolnosti koje su na vrlo stvaran način promijenile prirodu ratovanja", rekao je Broglio.

"Lav daje gas"

Monsinjor Vincenzo Paglia, počasni predsjednik Papinske akademije za život i jedan od najistaknutijih mirovnih pregovarača Katoličke Crkve, rekao je da Lav "pritišće gas" procesa koji su započeli njegovi prethodnici te ga opisao kao "prvi veliki Lavov potez".

Papa Benedikt XVI. ponovno je potvrdio pravo i dužnost na samoobranu, dok je papa Franjo sve češće dovodio u pitanje može li moderno ratovanje uopće zadovoljiti tradicionalne kriterije pravednog rata.

"Vjerujem da pape razvijaju teološki nauk o miru", rekao je Paglia. "Crkva nije muzej. Ona je živo tijelo."

Izvanredni konzistorij kardinala u petak pruža Lavu priliku da učini više od pukog ponavljanja vlastitog stava ili novog apela za mir. Analitičari smatraju da mu omogućuje da iza svojih stajališta okupi kolektivni autoritet Kardinalskog zbora i pretvori ono što je dosad bilo njegovo osobno učenje u nastajući konsenzus Crkve.

"Situacija je vrlo zamršena"

Francesco Sisci, direktor rimskog think tanka Appia Institute, rekao je da bi svaka izjava proizašla s tog sastanka "imala znatno veću težinu".

Iako očekuje široko slaganje među kardinalima, Sisci smatra da manji broj svećenika i dalje pruža teološko opravdanje zagovornicima rata.

"Situacija je vrlo zamršena", rekao je. "Ako JD Vance i tehnološki milijarder Peter Thiel tvrde da je rat protiv Irana pravedan, možda je to zato što postoje svećenici koji njihovim tvrdnjama daju vjerodostojnost."

Dok neki katolički mirovni aktivisti traže potpuno napuštanje doktrine pravednog rata, visoki crkveni dužnosnici smatraju da bi Lavov krajnji cilj mogao biti njezino znatno sužavanje, tako da moralne uvjete opravdanosti mogu ispuniti samo najstroži slučajevi samoobrane.

Najsnažnija poruka

Broglio smatra da bi se doktrina mogla razviti tako da jasnije razlikuje obrambene ratove od preventivnih vojnih akcija.

"Situaciju u Ukrajini, koja je bila napadnuta, vidim kao nešto bitno drukčije od preventivnog pristupa prema zemlji poput Irana", rekao je.

Prema njegovim riječima, globalni sastav kardinala, uključujući biskupe iz područja koja su desetljećima pogođena nasiljem, mogao bi unijeti dodatne nijanse koje će obogatiti raspravu.

Očekuje da će najvažnija poruka sastanka biti manje usmjerena na preoblikovanje teologije, a više na promjenu načina na koji vlade pristupaju sukobima.

"Poruka koja će proizaći iz konzistorija mogla bi biti poziv da se pregovara prije, a ne nakon izbijanja sukoba", zaključio je Broglio