Rusi sve kritičniji prema Putinu dok se rat razvlači, a sankcije uzimaju danak

Canadian Press / Shutterstock Editorial / Profimedia

Studeni i prosinac u Moskvi su poznati kao najdepresivniji mjeseci u godini. Dani su kratki i mračni, vrijeme je prehladno i vlažno za boravak na otvorenom, a istovremeno još uvijek suviše toplo i kišno za uživanje u pravoj ruskoj zimi.

Ove godine osjećaj melankolije još je veći, pogotovo pri pogledu na zatvorena vrata mnogih dućana na ulicama glavnog grada. Biznisi trpe posljedice ogromnih sankcija Zapada koje su došle kao odgovor na rat u Ukrajini – kojeg ruski dužnosnici još uvijek zovu “specijalna vojna operacija,” piše CNN.

VEZANE VIJESTI

“Raspoloženje u Moskvi i ostatku zemlje zaista je turobno, tiho, zastrašeno i beznadno,” kaže 34-godišnja Lisa, koja ne želi odati svoje prezime. Kaže da je filmska producentica. “Ne može se ništa planirati unaprijed. Nitko ne zna što će se dogoditi, ni sutra ni za godinu dana.”

I dok su police u većini dućana još uvijek pune, proizvode sa Zapada sve je teže pronaći, a postaju i sve skuplji, što dodatno diže cijene koje ionako izazivaju glavobolje u mnogim ruskim kućanstvima.

“Poznati proizvodi nestaju, od toalet papira i Coca-Cole, pa sve do odjeće,” kaže Lisa.

“Naravno, možete se naviknuti na sve to, nije to najgora stvar,” dodaje. No istovremeno kritizira vlade i tvrtke sa Zapada koje su napustile rusko tržište nakon početka invazije: “Nije mi baš jasno kako to pomaže u rješavanju sukoba jer to utječe na obične ljude, a ne na one koji o tim stvarima odlučuju.”

Neki ekonomisti vjeruju da će Rusiju pogoditi sve veće gospodarske nedaće i da će populacija sve više kritizirati “specijalnu vojnu operaciju”, pogotovo jer se porazi nižu: nedavno je u Hersonu na jugu zemlje odlučna ukrajinska ofenziva Ruse natjerala na povlačenje.

Sergej Javoronkov, viši istraživač na Gaidar institutu za ekonomsku politiku, kaže da je raspoloženje već sada negativnije nego ranije, zahvaljujući “i gospodarskoj cijeni i nezadovoljstvu zbog toga što zadatak još nije završen,” što je u suprotnosti s očekivanjima koja je nametnuo Kremlj.

“Trebali smo pobijediti. Čelnici su obećali da će zauzeti Kijev u tri dana, ali kao što vidimo, ispalo je da je to bila glupost,” kaže Javoronkov za CNN.

“U svom govoru 24. veljače, Vladimir Putin je rekao da će vojne operacije provoditi isključivo profesionalna vojska. No u rujnu je naređena djelomična mobilizacija – to nije bila popularna mjera. Oni koji se ne žele boriti, mobilizirani su u rat,” nastavlja.

“To je poznati efekt: kratki pobjednički rat izazvat će entuzijazam, ali ako rat traje beskrajno i ne dovodi do željenog ishoda, to izaziva razočaranje,” govori Javoronkov.

30-godišnja PR menadžerica Irina ne slaže se: kaže da vjeruje kako se situacija stabilizirala nakon prvotnog masovnog egzodusa Rusa koji su bježali ne samo od sankcija Zapada, već i moguće regrutacije nakon Putinove najave 21. rujna.

Ilya Pitalev / Sputnik / Profimedia

Kremlj kaže da je u vojsku regrutirano više od 300.000 Rusa u periodu od kraja rujna i početka studenog, a stotine tisuća većinom mladih muškaraca pobjeglo je iz zemlje, većinom prema Kazahstanu i Gruziji.

“Prvi val panike je prošao, svi su se malo smirili. Mnogi su otišli, no mnogi su i ostali. Zadovoljna sam zbog onih koji su ostali i podržavaju Rusiju,” kaže Irina za CNN.

Istovremeno naglašava da ne podržava rat u Ukrajini jer i njoj, ali i mnogim drugim Rusima, polako postaje jasno da bi sukob mogao potrajati.

“Imam negativan stav. Vjerujem da je svaka agresija, svaki rat, zlo. Reći da mi nećemo napasti njih, već oni nas, je, naravno, apsurdno,” kaže Irina, referirajući se na tvrdnju koju Putin stalno ponavlja: da je Rusija invaziju na Ukrajinu izvršila radi samoobrane.

Uništavanje ukrajinske infrastrukture

Poznati ruski bloger Dmitrij Pučkov, koji se naziva Goblin i podržava vojnu operaciju u Ukrajini, priznaje da su mnogi ljudi poljuljani posljednjim porazima na ratištu.

“Iz perspektive civilnog društva, nije dobro da naše trupe napuštaju teritorije koji su postali dio Ruske Federacije. No mi mislimo da je to taktički potez i da to neće dugo trajati,” napisao je u odgovoru na pitanja CNN-a. Pučkov kaže da vjeruje da će se Rusija žestoko boriti i natjerati Ukrajinu na prekid vatre.

“Motiviranost u ruskoj vojsci na visokim je razinama,” napisao je Pučkov, objašnjavajući kako on misli da će Rusi doći do pobjede. “Nužne strateške odluke već su poznate: prvo i osnovno je uništenje ukrajinske infrastrukture. Sustavi za struju, toplu vodu i grijanje moraju biti uništeni,” rekao je.

REUTERS/Gleb Garanich

Čini se da Kremlj slijedi upravo taj scenarij. Ruske snage posljednjih tjedana konstantno napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, a u prošlotjednim napadima je više od 7 milijuna ljudi ostalo bez struje, kažu ukrajinski dužnosnici.

Napadi, međutim, nisu poljuljali odlučnost Ukrajinaca, a nade u bilo kakve pregovore još uvijek su slabašne, čak i dok glavni američki general poziva na diplomaciju. Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, u nedjelju je pozvao na veću potporu Ukrajini, rekavši saveznicima da “moramo biti spremni podržavati Ukrajinu dugoročno.”

Manjak tehnologije sa Zapada

Upitan kakvo je raspoloženje u ruskom svijetu biznisa po pitanju dugotrajnog sukoba, Javoronkov odgovara jednom riječju: “Pesimistično!”

“Ekonomski stručnjaci shvaćaju da gospodarstvo ne može ništa očekivati ako se vojne akcije nastave,” rekao je on. Rusko gospodarstvo sada je službeno u recesiji, a Javoronkov vjeruje da će se situacija samo pogoršati.

VEZANE VIJESTI

Industrijske tvrtke u Rusiji suočavaju se s ogromnim problemima dok pokušavaju naći zamjenu tehnologiji sa Zapada. Automobilska kompanija AvtoVAZ – proizvođač Lade – bila je prva koja je ranije ove godine zaustavila proizvodnju, a potom počela proizvoditi vozila bez osnovnih elektronskih značajki kao što su zračni jastuci i protuklizni sustavi.

Problemi zahvaćaju sve od avio-industrije do uređaja za potrošače, što je bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva navelo da pozove na nacionalizaciju strane imovine.

Jevgenij Popov, poznati novinar i član ruskog parlamenta, oštro je kritizirao tu ideju u jednom od rijetkih trenutaka otvorenog neslaganja.

“Što ćemo voziti, nemamo ništa za voziti. Hoćemo li voziti vagone?” urlao je Popov na bivšeg ruskog generala koji je tu ideju podržao u emisiji državne televizije.

“Hajdemo sve nacionalizirati, ali što ćemo voziti, kako ćemo ikoga zvati, što da radimo? Da, sva naša tehnologija je sa Zapada,” rekao je Popov.

Kremlj promovira ideju zamjene dobara sa Zapada proizvodima i tehnologijama savezničkih zemalja kao što su Kina ili Iran, ali i povećanje proizvodnje u samoj Rusiji.

U ponedjeljak je Putin – videolinkom – otvorio farmu purica u regiji Tjumen. Taj trenutak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov proslavio kao znak rasta nezavisnosti ruskog gospodarstva. Peskov je otvorenje farme purica definirao kao “značajan događaj u predsjednikovom rasporedu, vezan za razvoj domaćeg uzgoja u sektoru mesa i peradi. To je ključni sektor koji je direktno povezan s sigurnošću opskrbe hranom u Rusiji.”

No ne dočekuju svi Rusi sretno sve veću izolaciju Rusije od ostatka svijeta. Producentica Lisa kaže da bi radije htjela da njena zemlja prekine s ratom i obnovi odnose sa stranim zemljama nego da bude sama.

“Čekam i nadam se da će sve to završiti, jer ništa nije vrjednije od ljudskih života,” zaključuje ona.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.