Picula o "grace periodu" za Srbiju: Vlast će morati pokazati koliko ozbiljno želi ostvariti ono na što se obvezala

Picula je u uključenju u program N1 Srbije rekao da se, nakon duljeg razdoblja u kojem je politika proširenja bila usputna tema na sastancima Europskog vijeća, stvara određeni optimizam oko obnovljene politike proširenja, pri čemu se pruža prilika svima koji, barem deklarativno, žele ući u Europsku uniju. Zbog toga je, kako kaže, vlastima u Srbiji dano šest mjeseci za ispunjenje zahtjeva koji bi doveli do deblokade sredstava iz Plana rasta.

„Čini mi se da Srbija ima svoje mjesto, međutim ne ono kako ga interpretiraju provladini mediji u Srbiji. Sigurno je da je predsjednik Vučić u ovom trenutku u znatno složenijem položaju nego što on i mediji koje kontrolira žele prikazati. Njegovi susreti u Tivtu s Ursulom von der Leyen, Costom, Merkel i Macronom u interpretaciji tih medija predstavljaju uljepšavanje stvarnosti jer ne navode problematična pitanja koja su se tom prilikom zasigurno otvorila. Smatram da se nakon Tivta i izvješća koje tek treba biti usvojeno na plenarnoj sjednici ipak šalje jasna poruka da, unatoč svim medijskim trikovima i pokušajima lobiranja, Srbija jednostavno ne može napredovati na putu prema Europskoj uniji u ovakvim okolnostima i s ovakvom vlašću”, rekao je.

Dodaje da su kriteriji Europske unije potpuno jasni i da ih se treba pridržavati te da, bez obzira na novi zamah politike proširenja, ne vjeruje da će biti „gledanja kroz prste”.

„Prije svega vlasti koja već pune četiri godine nije uspjela otvoriti nijedno pregovaračko poglavlje i koja je početkom ove godine, usvajanjem takozvanih Mrdićevih zakona – ja ih nazivam Vučićevim zakonima – poslala jasan signal da nema namjeru ozbiljno usvajati demokratske standarde potrebne ne samo za napredak prema članstvu, nego i za funkcioniranje svake države koja se naziva demokratskom”, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

Razdoblje od šest mjeseci koje je dano Srbiji, prema njegovim riječima, razdoblje je u kojem će vlast morati pokazati koliko ozbiljno želi provoditi ono na što se obvezala. Što će se u tom razdoblju dogoditi, teško je predvidjeti, no smatra da će se, ako do sada nije bilo prostora za usuglašavanje i dijalog, situacija u sljedećih šest mjeseci još teže razvijati.

„Čini mi se da Srbija sada ulazi u razdoblje u kojem se neke razlike više neće moći skrivati jer će postati tema unutarnje političke borbe. Najavljuju se izbori u Srbiji, iako još ne znamo kada će biti održani. Mislim da je ovo trenutak u kojem će, ako dođe do izborne kampanje, odnosi postati još zaoštreniji. To znači da će vlast inzistirati na svemu što je može održati na vlasti, dok će politička oporba inzistirati na razlikama u odnosu na vlast, pa prostora za dogovor neće biti. Smatram da su ti izbori iznimno važni jer vlast želi preživjeti u trenutku kada trpi nezapamćen pritisak onih koji je žele smijeniti”, rekao je sugovornik N1.

Komentirajući činjenicu da iz Europske unije, s jedne strane, stižu nikad oštrija izvješća o Srbiji, a s druge se čini da pojedini europski dužnosnici u svojim izjavama imaju blagonaklon stav prema predsjedniku Srbije, Picula kaže da treba razlikovati ono što se govori pred novinarima na konferencijama za medije od sadržaja koji se komunicira iza zatvorenih vrata.

„Siguran sam da su poruke predsjedniku Vučiću, kada razgovara s nekim od čelnika država članica Europske unije, bitno drukčije od onih koje se iznose kada se zajedno pojave pred novinarima, iako već vidim određene promjene. Pojedine države članice zasigurno imaju nešto drukčije nijansirane interese na Zapadnom Balkanu, ali i dalje nastoje pokazati da su dio zajedničkog stava Europske unije prema proširenju, koje se ponovno vratilo među prioritete Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća. Prave poruke stoga nisu one koje se komuniciraju na konferencijama za medije nakon sastanaka”, rekao je.

Dodao je i da vanjska politika Srbije ne otvara vrata Bruxellesa te smatra da je predsjednik Vučić na sastancima čuo i poruke koje mu se nisu svidjele.

„U slučaju Srbije to je potpuno jasno. U trenutku kada je Rusija napala susjednu državu koja je također kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji i žrtva agresije, kada imate vrlo napete odnose s donedavnim saveznikom u Washingtonu, gdje je na vlasti vjerojatno najneprijateljskije nastrojena administracija prema Europskoj uniji u povijesti transatlantskih odnosa, te kada imate odnose s Pekingom koji podižu obrve dobrom dijelu članica Europske unije zbog kineskih ambicija ne samo na jugoistoku Europe nego i šire, takva vanjska politika sigurno ne otvara vrata Bruxellesa. Ipak, vanjskopolitički aspekt jest važan i dobro je da o njemu govorimo, ali prava je šteta za Srbiju što nema unutarnjeg dijaloga i zajedničke svijesti o tome koliko je članstvo u Europskoj uniji važno – ili možda za neke aktere nije toliko važno”, zaključio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.