Kako je Trump odustao od nastavka napada na Iran - za sada

Koliko je rat zapravo bio blizu ponovnog izbijanja ostaje otvoreno pitanje. Dužnosnici nekih zaljevskih zemalja, za koje je Trump tvrdio da su ga nagovarali da odustane od napada, rekli su da nisu bili upoznati s neposrednom vojnom akcijom, piše CNN.

Drugi izvori tvrde da se očekivalo da će obnovljeni napadi početi početkom ovog tjedna — što je isti vremenski okvir koji je spomenuo Trump — dok su još dva izvora rekla da se nisu očekivali prije kraja tjedna.

Bez obzira na raspored, Trumpova odluka da se povuče bila je još jedan primjer predsjednikova prijetnjama razornom silom prema Iranu, nakon kojih bi iznenada promijenio smjer.

Dan nakon svog posljednjeg povlačenja, stojeći ispred goleme građevinske jame na južnom travnjaku Bijele kuće, predsjednik je postavio novi rok Teheranu za postizanje prihvatljivog sporazuma kojim bi se okončao rat.

„Kažem dva ili tri dana, možda petak, subota, nedjelja, možda početak idućeg tjedna“, rekao je. „Ograničeno razdoblje.“

Hoće li se tog novog roka doista držati, tek treba vidjeti. Dužnosnici kažu da Trump nerado želi ponovno pokrenuti rat i da mnogo više preferira postići dogovor. Vojne opcije koje su sada pred njim produljile bi nepopularan i skup sukob koji je već doveo do pada njegove popularnosti.

Ipak, unatoč Trumpovim tvrdnjama o napretku pregovora, Iran se javno nije odrekao nekih svojih ključnih zahtjeva. A budući da se zalihe obogaćenog urana i dalje nalaze duboko pod zemljom te da su neke iranske raketne sposobnosti još uvijek netaknute, rat još nije u potpunosti ostvario sve Trumpove ciljeve.

To ga stavlja u nezgodan položaj dok razmatra svoj sljedeći potez. Opcije za napad razmatraju se u Bijeloj kući najmanje proteklog tjedna, ali svaka akcija bila je na čekanju dok je predsjednik bio u Kini. Po povratku u SAD tijekom vikenda, Trump je razgovarao o tim planovima sa svojim najbližim savjetnicima, uključujući potpredsjednika JD Vancea, državnog tajnika Marca Rubija, direktora CIA-e Johna Ratcliffea i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, u svom golf klubu uz rijeku u Virginiji.

Američka vojska izradila je detaljne borbene planove za obnovljenu višefaznu zračnu kampanju protiv Irana, uključujući odabrane ciljeve, njihove koordinate i razrađene faze operacije, rekla su za CNN dva izvora upoznata s planovima.

„Nisu se jebeno šalili“, rekao je jedan izvor o ozbiljnosti i razrađenosti vojnih planova.

Nakon što je postao frustriran stanjem pregovora, Trump je počeo poduzimati korake prema napadu na nove ciljeve nakon što je od viših vojnih savjetnika dobio popis mogućnosti, prema riječima osobe upoznate s planom.

Čelnici Zaljeva pozvali na suzdržanost

No dok se Trump pripremao dati konačno odobrenje, njegova administracija zasebno je razgovarala s čelnicima Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su pozvali SAD da odustane od vojne akcije i pruži priliku diplomatskom rješenju, rekao je regionalni izvor za CNN.

Jedan regionalni izvor rekao je da je taj zahtjev bio povezan s očekivanjem da bi Iran uzvratio zaljevskim državama ako Trump ponovno pokrene bombardiranje, kao što je Teheran učinio na početku rata. Iako zemlje regije tvrde da se još uvijek mogu braniti, postoji osjećaj da bi dugotrajan nastavak sukoba mogao iscrpiti resurse i ostaviti te zemlje — i njihovu ključnu energetsku infrastrukturu — ranjivima.

Upitan u utorak jesu li zaljevski čelnici izrazili zabrinutost zbog mogućeg iranskog odgovora, Trump je priznao da taj rizik i dalje postoji.

„Još uvijek imaju određene kapacitete“, rekao je o iranskoj sposobnosti napada na druge zemlje Bliskog istoka. „Ne mnogo, ali imaju nešto.“

Saudijska Arabija nakratko je ograničila američki pristup bazama i zračnom prostoru kao odgovor na operaciju „Project Freedom“ — kratku američku operaciju osiguravanja prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac — a zatim je ukinula ograničenja kada je Trump iznenada obustavio operaciju, rekli su američki dužnosnik i još jedan izvor upoznat sa situacijom.

Nekoliko zaljevskih država signaliziralo je da bi mogle dodatno ograničiti korištenje svojih vojnih baza i zračnog prostora američkim snagama ako Trump ipak odluči pokrenuti nove napade, rekao je američki dužnosnik za CNN. Kuvajt, Katar i Saudijska Arabija dom su ključnih američkih zračnih baza u regiji i mogli bi ubuduće ograničiti pristup, rekao je isti dužnosnik.

I UAE je izrazio protivljenje dodatnim američkim vojnim operacijama te bi također mogao ograničiti pristup američkim bazama ako se napadi nastave. Takva ograničenja zasigurno bi zakomplicirala buduće američke operacije.

U svojim nedavnim pozivima na suzdržanost, zaljevski čelnici nastupili su „jedinstveno“ prema Trumpovoj administraciji, rekao je drugi regionalni dužnosnik. Jedan od njihovih argumenata bio je da je sezona hadža — važno razdoblje u islamu koje tradicionalno poziva na dobru volju i tijekom kojeg tisuće hodočasnika putuju u Meku u Saudijskoj Arabiji.

Zaljevski čelnici naglasili su SAD-u da postoji „pozitivan zamah“ u medijacijskim naporima koje predvodi Pakistan te da bi bilo mudro dati diplomatskim kanalima više vremena.

Čini se da je pritisak uspio.

„Donio sam odluku. Onda su nazvali, čuli su da sam donio odluku, i rekli: ‘Gospodine, možete li dati još nekoliko dana? Jer mislimo da su razumni’“, rekao je Trump u utorak.

Kakav god zamah postojao u pregovorima, uglavnom se odvijao iza kulisa. U javnosti nijedna strana nije pokazala mnogo spremnosti za odustajanje od čvrstih stavova o nuklearnom obogaćivanju ili iranskom zadržavanju zaliha gotovo vojno obogaćenog urana.

Nakon tjedana razmjene prijedloga, posljednja iranska ponuda nije sadržavala značajne ustupke oko nekih ključnih spornih pitanja, prema riječima osobe upoznate s pregovorima, koja kaže da pitanje nuklearnog obogaćivanja ostaje središnja prepreka.

Govoreći na brifingu u Bijeloj kući u utorak, Vance je priznao da i dalje postoje pitanja o tome kakav je točno pregovarački stav Irana zbog suprotstavljenih frakcija u Teheranu.

„Pregovarate s ljudima i ponekad imate osjećaj da napredujete, a ponekad da ne napredujete“, rekao je. „Mislim da Iranci žele postići dogovor. Mislim da Iranci razumiju da je nuklearno oružje crvena linija za Sjedinjene Američke Države i da su to internalizirali. Ali nećemo znati dok stvarno ne stavimo potpise na sporazum.“

Vojni planovi i dalje spremni

Unatoč Trumpovoj odluci da zasad odustane, planovi za napade na Iran i dalje su dostupni zapovjednicima i mogu se aktivirati u bilo kojem trenutku.

Očekuje se da će operacija biti preimenovana iz „Operation Epic Fury“ — za koju je administracija rekla da je završena — u „Operation Sledgehammer“, rekli su izvori. NBC je prvi izvijestio da se očekuje promjena naziva operacije.

Promjena imena mogla bi predstavljati pokušaj zaobilaženja Zakona o ratnim ovlastima (War Powers Act), koji zahtijeva odobrenje Kongresa za uporabu vojne sile 60 dana nakon što zakonodavci budu obaviješteni o vojnoj akciji, tako što bi se ponovno pokrenuo 60-dnevni rok za novu operaciju.

Upitan hoće li administracija tražiti odobrenje Kongresa u slučaju nastavka vojnih operacija, ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je primirje, objavljeno početkom travnja i potom produljeno, zapravo zaustavilo 60-dnevni rok.

„S primirjem se sat zaustavlja. Ako bi se ponovno pokrenulo, to bi bila predsjednikova odluka“, rekao je Hegseth tijekom konferencije za novinare ranije ovog mjeseca. „Ta opcija uvijek postoji i Iran to zna.“