Špijunski skandal: Mađarski obavještajci u Bruxellesu pokušavali regrutirati najviše EU dužnosnike

Prema dokumentu Komisije iz travnja ove godine, u koji je imao uvid POLITICO, mađarska špijunska mreža djelovala je iz stalnog predstavništva zemlje pri Europskoj uniji u Bruxellesu, a njezine aktivnosti znatno su se intenzivirale 2015. godine.

Dokument sažima rezultate istrage koju je proveo Piotr Serafin, povjerenik zadužen za borbu protiv prijevara. Istraga se bavila navodima da su mađarski obavještajni časnici, raspoređeni u stalnom predstavništvu u Bruxellesu, sredinom prošlog desetljeća pokušavali regrutirati dužnosnike europskih institucija.

Serafinova istraga utvrdila je da su mađarske obavještajne službe između 2013. i 2016. godine u stalno predstavništvo poslale više svojih djelatnika.

„Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu u početku su bile diskretne, ali su od 2015. godine postupno postajale mnogo otvorenije“, navodi se u dokumentu.

Što piše u dokumentu?

U dokumentu se ističe da je zbog pojačanih aktivnosti postojanje špijunske mreže postalo „poznato među krugovima europskih mađarskih dužnosnika, što je očito ometalo učinkovitost njihovih napora“.

„Koliko znamo, te su aktivnosti prestale 2016. godine.“

Godine 2015. dužnost veleposlanika Mađarske pri Europskoj uniji preuzeo je Olivér Várhelyi, koji je vodio ured stalnog predstavništva. Ondje je zaposlen od 2011. godine, a danas obnaša dužnost povjerenika za zdravlje i dobrobit životinja.

Nakon što su prošle godine mediji prvi put objavili navode o postojanju špijunske mreže u mađarskom veleposlanstvu, Várhelyi je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen rekao da „nije svjestan“ navodnih aktivnosti mađarskih obavještajaca.

Pritisak se dodatno pojačao u siječnju ove godine, kada su ga o slučaju ispitivali zastupnici Europskog parlamenta. Várhelyi je tada rekao da mu se nijedna obavještajna služba nije obraćala kako bi mu prenijela povjerljive informacije.

„Jesu li me kontaktirale mađarske ili bilo koje druge službe? Ne, nisam“, rekao je zastupnicima Europskog parlamenta na sjednici parlamentarnog odbora.

Na upit za komentar Várhelyi nije odgovorio. Serafinova istraga nije utvrdila pojedinačnu odgovornost za slučaj.

„Na temelju informacija prikupljenih tijekom istrage i s ograničenim alatima koji su trenutno dostupni Komisiji, nije moguće pripisati individualnu odgovornost ili uključenost osim samih obavještajnih časnika“, stoji u dokumentu.

U dokumentu, koji je dostavljen zastupnicima Europskog parlamenta, također se navodi da Komisija „nije svjesna“ bilo kakvih „ozbiljnih“ sigurnosnih propusta.

Ipak, dokument detaljno iznosi nalaze istrage te prvi put potvrđuje postojanje špijunske mreže i činjenicu da su njezina meta bili dužnosnici Europske unije.

„Obavještajni časnici koristili su svoj službeni položaj kako bi ispunili specifičnu misiju koja je, čini se, nadilazila zadatke koji se obično povezuju s onima diplomata u Stalnom predstavništvu“, navodi se.

„To je uključivalo, posebno, obraćanje dužnosnicima Komisije mađarske nacionalnosti i pokušaj prikupljanja detaljnih informacija od njih u vezi s radom unutar Komisije o temama od posebnog interesa za mađarsku vladu“, nastavlja se u dokumentu.

Mađarsko stalno predstavništvo nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Europska komisija uputila je POLITICO na raniju izjavu glasnogovornika Balazsa Ujvarija, objavljenu u travnju prilikom zatvaranja istrage.

„Komisija je zaključila da nije utvrđeno ozbiljno kršenje sigurnosti u vezi s optužbama koje su se pojavile u medijima.“