Gotovo tri četvrtine zemalja svijeta priznalo je državu Palestinu koju je proglasilo palestinsko vodstvo u egzilu prije više od 35 godina, što su Španjolska, Irska i Norveška danas odlučile slijediti.
Sedmomjesečni rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, potaknut brutalnim terorističkim napadom na izraelski teritorij 7. listopada, iznova je potaknuo pozive za priznanje palestinske države.
Prema podacima palestinskih vlasti, 142 zemlje od 193 države članice UN-a priznale su Palestinu. Četiri karipske zemlje (Jamajka, Trinidad i Tobago, Barbados i Bahami) posljednje su zemlje koje su se pridružile popisu na kojem nema većine zemalja zapadne Europe i Sjeverne Amerike, Australije i Japana.
Španjolska, Irska i Norveška u srijedu su objavile da će priznati državu Palestinu od 28. svibnja.
Sjedinjene Države prošli su mjesec iskoristile pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirale rezoluciju kojom se htjelo Palestinu proglasiti punopravnom članicom međunarodne organizacije.
Proglašenje neovisnosti i prva priznanja
Dana 15. studenoga 1988., nekoliko mjeseci nakon početka prve intifade, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat proglasio je “uspostavu države Palestine” s Jeruzalemom kao glavnim gradom. Nekoliko minuta kasnije Alžir je prvi službeno priznao novu državu.
Tjedan dana kasnije već je četrdeset zemalja, uključujući Kinu, Indiju, Tursku i većinu arapskih zemalja, poduzelo isti korak. Slijedit će gotovo sve zemlje afričkog kontinenta i sovjetskog bloka.
Tijekom 2010. i 2011. Palestinu je priznala većina latinoameričkih zemalja.
Jednom nogom u UN-u
Pod predsjedanjem Arafatova nasljednika Mahmuda Aabasa, palestinska samouprava, uspostavljena Sporazumom iz Osla (1993.) pokrenula je diplomatsku ofenzivu u međunarodnim institucijama.
UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) otvorila je put priznanjem Palestine svojom punopravnom članicom u listopadu 2011. godine.
Povijesnim glasovanjem u studenome 2012. Palestina je dobila status države promatrača u Ujedinjenim narodima, što joj je, u nedostatku statusa punopravne članice s pravom glasa, omogućilo pristup agencijama UN-a i međunarodnim ugovorima.
Palestinci će se 2015. godine pridružiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), što će omogućiti otvaranje istraga o izraelskim vojnim operacijama na palestinskom teritoriju. Sjedinjene Države i Izrael osudili su tu odluku.
Švedska, pionir u EU
Godine 2014. Švedska je postala prva članica EU-a koja je priznala državu Palestinu.
Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, kao dio tadašnjeg sovjetskog bloka, to su učinile mnogo prije nego što su se pridružile Europskoj uniji.
Švedska odluka, objavljena u trenutku kada se činilo da su napori za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba u potpunoj slijepoj ulici, dovela je do godina burnih odnosa s Izraelom.
Novi europski zamah
Španjolska, Irska i Norveška odlučile su u srijedu slijediti švedske stop, dok druge zapadne zemlje već dugo smatraju da formalno priznanje palestinske države mora biti rezultat mirovnog procesa s Izraelom.
Priznanje Palestine najavile su usto Malta i Slovenija, a i Australija je objavila da postoji takva mogućnost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
.mxf-550x360.jpg)
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!