Trump bijesan zbog nestašice streljiva: Od Hegsetha tražio objašnjenje? Oglasila se Bijela kuća

Frustracije predsjednika Donalda Trumpa zbog rata s Iranom kulminirale su prošlog tjedna u Camp Davidu, gdje je od ministra obrane Petea Hegsetha zatražio objašnjenje zašto je, kako se čini, bio pogrešno informiran o ozbiljnoj nestašici streljiva koja sada prijeti ograničiti američke vojne opcije prema Iranu, izjavile su za The Washington Post dvije osobe upoznate s razgovorom.

Nestašice, osobito projektila dugog dometa i presretača za protuzračnu obranu, jedan su od razloga zbog kojih se Trump posljednjih dana povukao od pokretanja dodatnih velikih napada na Iran, rekao je jedan od izvora.

"Najveći napad od Drugog svjetskog rata"

Trump je u ponedjeljak izjavio da je naredio, a potom opozvao „najveći napad od Drugoga svjetskog rata“, dok se čekaju navodi o novim pregovorima o Hormuškom tjesnacu.

Iako su Sjedinjene Države objavile nove sporazume o proizvodnji nekih od najvažnijih vrsta streljiva, poput projektila Patriot za protuzračnu obranu, njihova proizvodnja može trajati i do dvije godine, pa trenutačno nema brzog rješenja za nestašice.

Samo u prvom mjesecu sukoba SAD je ispalio više od 850 krstarećih projektila Tomahawk te više od 1.000 projektila sustava Patriot i THAAD, ranije je izvijestio The Post.

Sjedinjene Države također su u prvim tjednima borbi upotrijebile više od 1.300 taktičkih balističkih projektila američke kopnene vojske, rekao je jedan američki dužnosnik za The Post. Zalihe projektila ATACMS, koji su kratkog dometa i za kojima postoji velika potražnja i u Ukrajini, iscrpljene su do te mjere da ih praktički više nema, rekao je jedan od izvora, što je ranije ovog tjedna objavio i Reuters.

Nestašica obrambenog streljiva ima posljedice i izvan Bliskog istoka. Ukrajina ostaje bez sustava protuzračne obrane, a mogućnosti njihove nadopune iz zapadnih zaliha vrlo su ograničene, zbog čega je zemlja dodatno izložena ruskim napadima dugog dometa.

Nedostatak presretačkih projektila mijenja i način na koji SAD odlučuje hoće li ih koristiti protiv nadolazeće prijetnje, ovisno o procjeni kamo je projektil usmjeren i predstavlja li „važan čimbenik“, rekao je američki dužnosnik za The Post. O toj promjeni taktike prvi je izvijestio NBC News.

U Camp Davidu, suočen s Trumpovim pitanjima o gotovo praznim zalihama oružja, Hegseth se branio i za nestašice te za to što Trump navodno nije bio u potpunosti informiran okrivio svojeg zamjenika Stephena Feinberga, rekla su oba izvora.

Taj je razgovor dodatno naglasio Trumpovo sve veće nezadovoljstvo ministrom obrane, koji je bio jedan od najvećih zagovornika ranog pokretanja vojne akcije protiv Irana i koji je, prema više dužnosnika, uvjeravao predsjednika da će sukob završiti brzom i relativno lakom pobjedom.

"Lažna vijest"

„To je stopostotna lažna vijest. Doslovno se nikada nije dogodilo. Predsjednik Trump ima potpuno povjerenje u ministra Hegsetha“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odgovarajući na pitanja The Posta.

Više od pet mjeseci nakon početka sukoba, u kojem je poginulo 18 američkih vojnika, a stotine su ranjene, Iran i SAD i dalje su u pat-poziciji. Istodobno raste zabrinutost arapskih susjeda zbog dugoročnih gospodarskih posljedica rata i zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

„Ministar Hegseth nikoga nije doveo u zabludu kada je riječ o stanju naših zaliha streljiva i nije okrivio zamjenika ministra Feinberga. Tvrdnje o iscrpljenim zalihama, unutarnjim nesuglasicama i ministrovu stajalištu o Iranu jednako su izmišljene“, rekao je glavni glasnogovornik Pentagona Sean Parnell.

Na saslušanju u Senatu u srpnju Hegseth se sukobio s demokratima oko pitanja je li Trumpu dao iskrene procjene rata s Iranom, uključujući rizike koje bi dugotrajna kampanja predstavljala za američke vojne zalihe.

Dodatnih 67 milijardi za "obnovu zaliha"

Tijekom saslušanja odbio je govoriti o savjetima koje je davao predsjedniku te je za nestašice više puta okrivio način na koji je Bidenova administracija upravljala vojskom, a ne operacije provedene za Trumpova mandata.

Hegseth, Feinberg i predsjednik Združenog stožera general Dan Caine zatražili su od Kongresa dodatnih 67 milijardi dolara za pokrivanje troškova rata s Iranom. Hegseth je prošlog mjeseca rekao zastupnicima da je taj zahtjev „hitan i nužan“ kako bi se obnovile vojne zalihe.

Republikanci u Senatu još nisu dogovorili strategiju za usvajanje tog paketa.

Ukupan zahtjev administracije za obrambeni proračun u sljedećoj fiskalnoj godini iznosi rekordnih 1,5 bilijuna dolara i uključuje desetke milijardi dolara za proizvodnju projektila. No prijedlog je zapeo jer se demokrati protive tako velikom povećanju, ostavljajući Pentagon bez jasnog načina za nadopunu ključnih zaliha oružja.

Još od afere „Signalgate“, kada je Hegseth samo nekoliko mjeseci nakon potvrde na dužnosti poslao povjerljive informacije u grupni razgovor u kojem se nalazio i jedan novinar, kruže glasine o tome koliko će dugo ostati u Trumpovoj milosti.

Predsjednik ga je ipak dosljedno hvalio, govoreći da izgleda kao da je „izašao ravno iz hollywoodske podjele uloga“ te da „voli rat“.

Od povratka na vlast Trump je pokrenuo vojne operacije u sedam zemalja: Jemenu, Somaliji, Siriji, Iranu, Iraku, Nigeriji i Venezueli.