Trump pritišće Njemačku zbog cijena lijekova. Zašto bi Europa trebala biti zabrinuta?

Istraga je dio nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da snizi visoke cijene lijekova u SAD-u, za koje tvrdi da zapravo omogućuju niže cijene u Europi. Trump je zaprijetio uvođenjem dodatnih carina ako cijene u Europi ne porastu, a takav bi potez mogao pogoditi različite sektore diljem kontinenta jer Europska unija u trgovinskim odnosima nastupa kao jedinstven blok.

„Europske zemlje predugo žive na račun američkih inovacija, dok naši pacijenti i kompanije plaćaju račun“, rekao je republikanski kongresnik Vern Buchanan, potpredsjednik Odbora za načine i sredstva Zastupničkog doma te predsjednik njegova pododbora za zdravstvo. „Europa mora početi plaćati svoj pošteni dio.“

Njemačka je bila prva članica EU-a koja se našla pod izravnim pritiskom da poveća cijene lijekova nakon što je SAD u lipnju pokrenuo trgovinsku istragu prema članku 301. Američki trgovinski dužnosnici u utorak će održati saslušanje kako bi utvrdili predstavlja li njemački sustav određivanja cijena novih lijekova nepoštenu trgovinsku praksu, piše Politico.

Njemačka odbacuje takve tvrdnje.

„Nema diskriminacije američkih kompanija“, rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva zdravstva. Dodao je da je sustav „uspostavljen i uravnotežen“ kako bi se osigurao pristup inovacijama i održiva opskrba lijekovima.

„Stojimo iza ovog sustava“, poručio je.

Ako Washington donese odluku protiv Berlina, posljedice bi se mogle proširiti izvan njemačke farmaceutske industrije i pogoditi druge sektore, osobito automobilsku industriju.

„Ništa ne nalaže da se, ako se prema članku 301. utvrdi postojanje nepoštene trgovinske prakse, carine moraju uvesti samo tom sektoru“, rekao je Dan Mullaney, bivši pomoćnik američkog trgovinskog predstavnika i glavni pregovarač za trgovinske sporazume s EU-om i Ujedinjenim Kraljevstvom.

SAD bi, kaže Mullaney, „vrlo lako“ mogao carinama obuhvatiti druge proizvode. Mullaney je danas nerezidentni viši suradnik Europe Centera i GeoEconomics Centera pri think tanku Atlantic Council.

„Odabrali biste proizvode na temelju toga što bi najvjerojatnije moglo utjecati na Njemačku. Automobilska industrija bila bi očit izbor“, rekao je.

Prema trgovinskim podacima, automobili su 2025. bili najvažniji njemački izvozni proizvod na američko tržište. Njemačka je u SAD izvezla motornih vozila i dijelova u vrijednosti od 28,5 milijardi eura, a odmah iza njih bili su farmaceutski proizvodi, vrijedni 28 milijardi eura.

Mullaney je upozorio i da bi eventualne carine mogle premašiti dogovorenu gornju granicu od 15 posto između SAD-a i EU-a.

„Riječ je o zasebnoj istrazi nepoštene trgovinske prakse koja može ići iznad dogovorenih horizontalnih carina“, dodao je.

Američki lobist farmaceutske industrije, koji je zbog osjetljivosti pregovora želio ostati anoniman, rekao je da se „carine ne moraju nužno odnositi na farmaceutske proizvode“.

„Zapravo je riječ o poluzi za koju američka vlada vjeruje da je može iskoristiti kako bi drugu stranu prisilila da promijeni svoju praksu ili da se postigne neki dogovor“, rekao je.

Što SAD želi?

Washington želi s Berlinom postići sporazum o cijenama lijekova sličan onome koji je dogovorio s Londonom, a kojim bi se povećala izdvajanja za inovativne lijekove.

Ured trgovinskog predstavnika SAD-a optužuje Njemačku, ali i ostatak Europske unije, da imaju koristi od viših cijena lijekova u SAD-u, za koje Washington tvrdi da financiraju skupa istraživanja potrebna za razvoj novih lijekova.

Iako Berlin odbacuje te tvrdnje, već se mjesecima iza kulisa vode razgovori s Washingtonom. Dužnosnici njemačkih ministarstava zdravstva i gospodarstva razmatraju prijedlog koji bi mogli predstaviti Washingtonu kako bi otklonili prijetnju uvođenja carina.

Međutim, njemački političari smatraju vrlo malo vjerojatnim da bi Njemačka pristala na velika povećanja cijena.

„Nećemo dopustiti stranim vladama da diktiraju kako ćemo određivati cijene lijekova u Njemačkoj“, rekao je Matthias Mieves, zastupnik vladajućih socijaldemokrata koji predvodi rad na razvoju politike za zdravstvenu industriju.

„Problem nije u tome što su cijene u Njemačkoj preniske. Mi plaćamo dobre, visoke cijene. Stvarnost je takva da su cijene lijekova u Sjedinjenim Državama daleko previsoke“, rekao je.

Washington na to gleda drukčije. Ima vlastiti popis promjena koje želi da Njemačka provede kako bi izbjegla zaključak da provodi nepoštenu trgovinsku praksu.

Spomenuti američki farmaceutski lobist naveo je tri glavna zahtjeva: Njemačka bi trebala povećati udio BDP-a koji izdvaja za inovativne lijekove, povući nedavne promjene kojima su dodatno snižene cijene novih lijekova te uvesti mehanizam nadzora kojim bi se osiguralo provođenje eventualnih obveza preuzetih prema Washingtonu.

Prema njegovim riječima, Njemačka u odnosu na BDP na nove lijekove troši manje od polovice iznosa koji izdvaja SAD.

Berlin je u srpnju donio zakon kojim se snižavaju cijene lijekova u sklopu opsežnih reformi kojima pokušava riješiti očekivani manjak od 18 milijardi eura u zdravstvenom sustavu sljedeće godine.

Kao odgovor na to, kompanije poput Eli Lillyja i Boehringer Ingelheima najavile su smanjenje ulaganja ili povlačenje pojedinih ulaganja iz Njemačke.

Što se može očekivati?

Ured trgovinskog predstavnika SAD-a prema zakonu mora održati javno saslušanje u sklopu postupka prema članku 301. Iako je malo vjerojatno da će se tijekom saslušanja otkriti pregovaračka pozicija Washingtona, popis svjedoka i argumenti koje će iznijeti mogli bi pružiti bolji uvid u stajališta obiju strana.

Berlin neće poslati predstavnika koji bi iznosio njemačke argumente. Umjesto toga, predstavnik njemačkog veleposlanstva u Washingtonu „sudjelovat će kao promatrač“, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Strane vlade ponekad odluče svjedočiti na takvim saslušanjima kako bi javno iznijele svoje argumente, ali to nisu obvezne učiniti. Neke radije vode razgovore s američkim dužnosnicima iza zatvorenih vrata, što čini i njemačka vlada.

Američki dužnosnici, najčešće profesionalni državni službenici, obično postavljaju tehnička pitanja ili traže dodatna pojašnjenja te saslušanja ne koriste za političke istupe.

Njemačka industrijska i trgovinska komora, koja je u ranijoj fazi istrage dostavila pisano očitovanje, također neće sudjelovati na saslušanju.

Njemačka kompanija za medicinsku tehnologiju Carl Zeiss, koja je također ranije dostavila pisano očitovanje, odbila je komentirati slučaj, ali je poručila da „prati razvoj trgovinske politike“.

Do petka poslijepodne deset govornika zatražilo je dopuštenje za sudjelovanje. Većina njih zastupa stajališta bliska Trumpovoj administraciji.

Međutim, malo je vjerojatno da će pritisak na Njemačku nestati nakon saslušanja.

„Ako imate istragu prema članku 301. i ona pokrene ovakve pregovore, morate pretpostaviti da su ozbiljni“, rekao je Mullaney.

„Ako se ne postigne neki dogovor, treba očekivati određeno ponovno uravnoteženje carina.“