Američki pritisak na cijene lijekova mogao bi značiti dulje čekanje za europske pacijente

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju prošle godine založio se za usklađivanje cijena lijekova s najnižim cijenama među drugim razvijenim zemljama, odnosno za takozvani model cijena prema načelu najpovlaštenije nacije (MFN). Međutim, takva bi politika mogla imati negativne posljedice, piše Euronews.

Europski pacijenti mogli bi dulje čekati na neke nove lijekove jer SAD prisiljava farmaceutske kompanije da svoje cijene usklade s onima u drugim zemljama s visokim prihodima, poput Njemačke ili Francuske, pokazuje nova studija temeljena na modeliranju, objavljena u časopisu The Lancet.

Istraživači su analizirali 195 patentiranih lijekova na koje SAD godišnje troši ukupno 87,9 milijardi dolara. Utvrdili su da bi za tri četvrtine analiziranih lijekova gubitak koji bi kompanije pretrpjele zbog snižavanja cijena u SAD-u bio veći od njihove ukupne godišnje prodaje u zemljama čije se cijene koriste kao referentne za određivanje američkih cijena.

Kako bi smanjile gubitke u SAD-u, najvećem farmaceutskom tržištu na svijetu, kompanije bi „mogle biti potaknute na odgađanje stavljanja lijekova na tržište u zemljama s najnižim cijenama među referentnim tržištima“, navode istraživači. Odgađanjem bi farmaceutske kompanije mogle izbjeći obvezu usklađivanja američkih cijena s tim nižim cijenama.

„Politike u SAD-u mogle bi utjecati na dostupnost lijekova diljem svijeta“, rekla je u priopćenju autorica studije Kerstin Vokinger sa Švicarske savezne tehničke škole (ETH) u Zürichu i Sveučilišta u Zürichu.

Posljedice bi u konačnici najviše osjetili pacijenti.

„Rizik je vrlo konkretan: ako farmaceutske kompanije odgađaju uvođenje lijekova u Europi zato što bi se europske cijene mogle koristiti za određivanje cijena u Sjedinjenim Državama, pacijenti bi ovdje mogli dulje čekati na terapije koje su već dostupne drugdje“, priopćio je Europski forum pacijenata za Euronews Health.

„Za osobu koja živi s teškom ili progresivnom bolešću svako dodatno čekanje može imati stvaran utjecaj na zdravlje i kvalitetu života.“

Američka politika već utječe na Europu.

Posljedice u Europi

U Europi je posljednjih mjeseci zabilježen pad broja novih lijekova koji se pojavljuju na tržištu. Deset mjeseci nakon Trumpove izvršne uredbe broj novih lijekova uvedenih na tržišta EU-a pao je za oko 35 posto u usporedbi s prethodnih deset mjeseci, izvijestio je Reuters u ožujku.

Iako nije jasno je li taj pad izravno povezan s američkom politikom, u veljači je objavljeno da bi povlačenje s tržišta lijeka namijenjenog liječenju osobito teških slučajeva povišenog kolesterola moglo biti posjedica politike cijena lijekova američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Istina je da čak i u većim zemljama poput Njemačke vidimo kako kompanije preispituju hoće li uopće uvesti lijek na tržište i kada će to učiniti“, rekao je za Euronews Alexander Natz, čelnik Eucopea, lobističke organizacije europskih biotehnoloških poduzetnika. Objasnio je da trenutačna situacija prisiljava proizvođače lijekova da dobro promisle prije nego što neki lijek uvedu na tržište.

„Ne bismo trebali očekivati da uopće nećemo imati pristup lijekovima, ali trebali bismo očekivati da će kompanije svoje odluke donositi mnogo opreznije“, dodao je.

Natz smatra da vlade moraju biti spremne izdvajati više novca žele li osigurati da novi lijekovi u Europu stižu bez odgode.

„Moramo otvoriti raspravu, unutarnju političku raspravu u Njemačkoj i drugim zemljama, o tome koliko smo spremni izdvajati za zdravstvenu skrb“, rekao je.

Zemlje već osjećaju taj pritisak na svoje ograničene proračune.

„Referentne zemlje, od Njemačke preko Japana do Australije, suočene su sa znatnim pritiskom američke administracije i farmaceutske industrije da povećaju cijene lijekova i izdvajanja za njih“, rekao je Thomas Hwang iz bolnice Brigham and Women’s Hospital, glavni autor studije.

„No to se sudara sa stvarnošću u kojoj druge zemlje imaju vrlo malo prostora u svojim proračunima za takva povećanja.“

Kako bi se ublažile negativne posljedice, autori studije navode da bi se proizvođači i države mogli okrenuti kataloškim cijenama, odnosno službenim cijenama proizvođača prije popusta, umjesto neto cijenama koje uključuju povjerljive rabate.

U međuvremenu, prema nedavno izmijenjenim farmaceutskim pravilima Europske unije, kompanija mora u roku od tri godine uvesti novi lijek na tržište neke zemlje ako ona to zatraži ili će izgubiti dvije godine prava na tržišnu ekskluzivnost.

Ta uvjetovanost služi kao „protuteža“ posljedicama Trumpove politike cijena lijekova. Međutim, sama po sebi „vjerojatno neće značajnije promijeniti razmjere ušteda“, napisali su autori. Natz je također skeptičan prema tome hoće li ta mjera biti dovoljna da ukloni moguće negativne posljedice američke politike cijena.

Koliko SAD štedi?

Iako američka politika cijena lijekova stvara rizik od kašnjenja novih lijekova u Europi, prema studiji objavljenoj u Lancetu, SAD bi njome mogao smanjiti potrošnju za 5,2 milijarde dolara na lijekove koji se primjenjuju u bolnicama te za 6,4 milijarde dolara na lijekove koji se kupuju u ljekarnama. Širom primjenom te politike uštede bi mogle porasti na 21 milijardu, odnosno 25,5 milijardi dolara.

No budući da je 17 kompanija sklopilo povjerljive sporazume s američkom administracijom kojima su izuzete iz tih pravila, potencijalne uštede smanjile bi se za 71 posto.

Iako određivanje cijena prema načelu najpovlaštenije nacije ima potencijal „donijeti stvarne uštede američkoj saveznoj vladi i poreznim obveznicima [...], ako proizvođači mogu izbjeći sudjelovanje u tim modelima sklapanjem zasebnih sporazuma, većina tih ušteda možda se neće ostvariti“, rekao je Hwang.

Europski forum pacijenata upozorio je da bi, ako provedba američke politike cijena lijekova „dovede do odgađanja uvođenja lijekova u drugim zemljama, a pritom ne ostvari očekivane uštede za Medicare [američki program zdravstvenog osiguranja], mogla nastati situacija u kojoj gube i zdravstveni sustavi i pacijenti“.

Tim se pitanjem bavi i Europska komisija. Ministri zdravstva sredinom lipnja zadužili su europskog povjerenika za zdravstvo da procijeni utjecaj američke politike najpovlaštenije nacije na EU, odnosno dovodi li MFN do odgađanja uvođenja novih lijekova, znatno viših cijena i, u konačnici, slabijeg pristupa inovativnim lijekovima.

U studiji koja još nije objavljena, ali u koju je Euronews Health imao uvid, Komisija navodi da je trenutačno gotovo nemoguće utvrditi mogu li se kašnjenja ili pritisci na cijene izravno povezati s američkom politikom cijena ili su prije posljedica trenutačne neizvjesnosti koju je ta politika izazvala. Komisija smatra da bi situacija trebala postati jasnija tijekom sljedećih nekoliko godina.