Mladi ljudi traže studij koji im odgovara, pa restriktivni mehanizmi smanjivanja ili povećanja kvota nemaju neposrednog učinka. Daleko bolji mehanizam je politika stipendiranja i potpora, smatra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija.

Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij – područja su koja prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote, piše Novi list.

Naime, svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.

Cilj je preporuke smanjenje strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog deficitarnosti kadra na tržištu rada treba povećati broj upisanih studenata su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, fizika i matematika – nastavnički smjer, matematika i informatika – nastavnički smjer, brodogradnja, medicina, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, biologija i kemija – nastavnički smjer, geografija – nastavnički smjer te glazbena pedagogija.

Generalno gledajući, preporuke Zavoda za zapošljavanje ne razlikuju se bitno od preporuka koje su dane prijašnjih godina, a s time se slaže i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija.

“Preporuke sugeriraju da bi visoka učilišta trebala prilagoditi upisnu politiku ili kvota podacima HZZ-a. Činjenica jest da su neki fakulteti na Sveučilištu u Rijeci smanjivali kvote u suficitarnim studijskim programima kao i da su povećavane kvote u domeni prirodnih znanosti, kao što su primjerice fizika i matematika. Međutim, sama politika kvota ne jamči da će se stanje na tržištu rada promijeniti. Primjerice, maturanti pokazuju mali interes za studije brodogradnje, prvostupnci pokazuju malo interesa za krajnje deficitarni diplomski nastavnički smjer matematike, dok pokazuju veliki interes za poslovnu ekonomiju ili logistiku i menadžment. Ako su smanjene kvote popunjene na našem Sveučilištu, upisat će na privatnim ili na drugim javnim sveučilištima. Na Sveučilištu smo bili uveli i program stipendiranja diplomanata u takozvanom STEM području, ali interes nije bio značajan.

Činjenica je da ova mjera traži daleko duže razdoblje, sustavnu primjenu i daleko veća sredstva da bi se manifestirala na smanjivanju deficitarnih zanimanja”, upozorava prorektorica u razgovoru za Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.