Hrvatska naredne godine planira zaposliti 70 liječnika stranaca.
Među njima bit će 40 liječnika specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine, ukupno 70 liječnika ili stomatologa. To je najveća novost u prijedlogu kvota za strane radnike u 2018. godini.
Hrvatska liječnička komora pozdravlja takvu odluku s obzirom na to da je iz Hrvatske od ulaska u EU otišlo i nije se vratilo 550 liječnika jer “objektivno postoji potreba za zapošljavanjem znatnog broja liječnika”.
VEZANE VIJESTI
“Tome u prilog govori prosječna satnica prekovremenog rada bolničkih liječnika, koja uvelike nadmašuje zakonski dopuštenu, odnosno broj osiguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je veći no što bi trebao biti prema standardima EU. Uvoz stranih liječnika nameće se kao jedno od mogućih rješenja. Hrvatska liječnička komora drži da taj uvoz treba biti kontroliran u smislu stručne kontrole kvalitete “uvezenih” liječnika i ciljan prema specifičnim potrebama hrvatskog zdravstva. Nekontrolirani uvoz mogao bi ugroziti kvalitetu pružanja zdravstvene usluge hrvatskim građanima”, kaže doktor Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, piše Večernji list.
Ministarstvo je predložilo da se radne dozvole osiguraju za 2 doktora medicine sa specijalističkom naobrazbom, 10 doktora medicine, 2 doktora dentalne medicine sa specijalističkom naobrazbom i 2 magistra farmacije.
“Navodimo da je u 2017. godini od kvota iskorištena po jedna za doktora sa specijalističkom naobrazbom i doktora dentalne medicine sa specijalističkom naobrazbom te sedam za doktora opće medicine, navodi ministarstvo zdravstva. No, osim ministarstava zahtjeve za odobravanje radnih dozvola podnosili su i poslodavci”, kažu iz Ministarstva.
Može se pretpostaviti da će se strani liječnici najlakše zapošljavati u sredinama koje nisu atraktivne za domaće medicinare, samo je pitanje gdje naći strane doktore medicine koji žele raditi za tisuću ili tisuću i pol eura mjesečne plaće ako 50 ili stotinu kilometara dalje mogu zaraditi dva do tri puta više.
Isto stanje je i u drugim sektorima, ponajprije građevinskom.
“Nadajmo se da ćemo naći radnike na tržištu BiH i Srbije gdje nema jezične barijere, a za ostatak ćemo se rasplinuti okolo, prema Rumunjskoj i Bugarskoj ili možda prema Africi. Kao što Njemačku nisu gradili Nijemci, tako ni Hrvatsku neće graditi Hrvati, nego radnici koje uspijemo naći”, komentira direktor Tehnike i predsjednik Udruženja građevinara HGK, Zlatko Sirovec.
“Koga ćemo, naći ne znam. S prostora koji zovemo regija otišli su svi, druge su zemlje pokupile što su mogle, mi uvijek kasnimo”, rekao je Večernjem listu.
