Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online raspravu #EPtalks na temu povezanosti europskog plana oporavka od koronakrize i borbe protiv klimatskih promjena.
Sudionici: supredsjednica kluba zastupnika Zelenih / Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu, Ska Keller (Njemačka), direktorica mreže Friends of the Earth Europe Jagoda Munić, predstavnici udruge BIOM, Instituta za političku ekologiju, te učenici i mentori programa škola ambasadora Europskog parlamenta iz Hrvatske i Njemačke.
Raspravu je moderirao naš reporter Hrvoje Krešić.
Ska Keller istaknula je oko koronakrize da je to svakako jedan novi doživljavj, ali i prilika da ponovno promislimo što je važno, a što nije.
Nada se da ćemo naučiti neke lekcije poput činjenice koliko ovisimo o ljudima koji su malo plaćeni poput medicinskih sestara, trgovkinja i niza poslova o kojima ovisimo, a slabo su plaćeni.
“Moguće je raditi digitalno, kao Zeleni i želimo smanjiti putovanja, a sada se vidi da se sastanci mogu odrađivati više digitalno kako bi smanjili potrošnju energije, ali i vlastitog vremena”, rekla je i istaknula i kako se u vrijeme koronakrize pokazala i važnost zelenih površina za ljepši i ugodniji život.
Razočaralo ju je kada je Njemačka zabranila izvoz medicinske opreme kada je Italija bila u velikoj krizi. Vidi da na početku nije bilo puno solidarnosti i europskog odgovora, ali sada joj se čini da se to mijenja kroz europski plan oporavka na koji također ima primjedbe, ali misli da je dobar korak naprijed za cijelu europsku ideju.
Važno je da potpore ne idu u kompanije koje rade u poreznim rajevima, a ističe i važnost transparentnog trošenja sredstava od strane zemalja članica jer, kaže, znamo da imamo problem korupcije u nekim zemljama i ne treba zatvarati oči pred tim.
VEZANE VIJESTI
Za Europski parlament provedba zelene i digitalne tranzicije ključne su karike za ponovno pokretanje europskog gospodarstva i novu strategiju rasta. Zastupnici su u rezoluciji prihvaćenoj na plenarnoj sjednici u svibnju zatražili da se paket oporavka EU-a iskoristi za transformiranje gospodarstva i jačanje njegove otpornosti ulaganjima u Zeleni plan, digitalnu agendu, te ostvarivanje europske suverenosti u strateškim sektorima, uz dosljednu industrijsku strategiju i uz skraćivanje i diversifikaciju opskrbnih lanaca.
Jagoda Munić oko europskog Zelenog plana kaže da su sretni što su zaštita okoliša i zelena tranzicija napokon došle u fokus politike. Kao zapreku vidi sadašnji ustroj ekonomije i velike kompanije kojima je samo profit u fokusu.
Na pitanje sudionika EPtalksa o koristima Zelenog plana za građane kaže da je prvi zdravlje. Keller dodaje da su koristi i zdrava hrana, transformacija ekonomije i s ekološkog i socijalnog aspekta, bolja kvaliteta života poput manje prometa, širih nogostupa, bolji javni prijevoz, proizvodnja električnih automobila i solarnih panela u Europi.
Zeleni predlažu i da se ljudima omogući da ako imaju niski karbonski otisak jer nemaju veliku kuću, više auta ili ne lete puno da to osjete i na svojim računima, dok oni koji imaju veći karbonski otisak to i plate.
“Siromašni ljudi imaju najmanji karobonski otisak, a najviše osjete posljedice klimatskih promjena”, upozorava Keller.
Munić dodaje da je važno da se cijelo društvo uključi u debatu oko Zelenog plana kako se ne bi samo čuo glas korporativnog lobija.
“U Bruxellesu, u kojem stalno kiši, nije bilo kiše 3 mjeseca. Klimatske promjene su tu i otežavaju život mnogima u svijetu, posebno u siromašnim zemljama i ako trošimo javni novac moramo taj novac investirati u socijalnu i ekološku transformaciju”, kaže Keller o posljedicama ekološke transformacije na radna mjesta.
Ističe primjerice da industrija ugljena ide prema svom kraju. “Zato moramo imati plan za ljude koji rade u tom sektoru i pronaći im nove poslove”, kaže i dodaje da tranzicija ne treba ići od danas do sutra nego treba imati jasnu izlaznu strategiju. “To je kompliciran proces, ali moramo ga napraviti i to što prije”
Munić kaže da u sklopu Zelenog plana postoji i Fond za pravednu tranziciju i zaziva da se sredstva iz njega još više povećaju. Keller ističe da smo kontinent siromašan resursima, ali bogat obrazovanim ljudima i pita se zašto nemamo europski električni auto i industrijske predvodnike zelene energije iz Europe.
Sudionici sastanka složili su se da se EPtalks na ovu temu svakako mora ponoviti, posebno zbog mlađih generacija.
Online susreti #EPtalks održavaju se svaki tjedan, a bave se različitim izazovima koje nameće koronakriza. Okupljaju učenike i profesore škola ambasadora Europskog parlamenta iz cijele Hrvatske te – ovisno o temi –eurozastupnike, stručnjake, predstavnike različitih profesija.
Program Škola ambasador Europskog parlamenta provodi se od 2016. godine, s ciljem podizanja razine informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima i pravima.
Programom je do sada obuhvaćeno više od 50 gimnazija i strukovnih škola iz Benkovca, Bjelovara, Blata na Korčuli, Čakovca, Delnica, Donjeg Miholjca, Dubrovnika, Gospića, Imotskog, Karlovca, Kaštel Štafilića, Knina, Konjščine, Koprivnice, Krapine, Krka, Metkovića, Novske, Ogulina, Opatije, Orahovice, Osijeka, Pakraca, Petrinje, Pitomače, Požege, Pule, Rijeke, Rovinja, Samobora, Slavonskog Broda, Splita, Supetra, Varaždina, Vele Luke, Velike Gorice, Vinkovaca, Vukovara, Zadra, Zagreba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
