Arhitekt koji odlazi na Princeton: Struka može ponuditi dobre odgovore ako istovremeno pazi na tri elementa

Alen Žunić hrvatski je arhitekt i urbanist koji je postao prvi hrvatski arhitekt na Sveučilištu Princeton (Princeton University School of Architecture), osvojivši prestižnu Fulbrightovu stipendiju.

Profesor je na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Novom danu s Ninom Kljenak razgovarao je o arhitekturi i urbanizmu.

"Betonizacija je pojam koji se kod nas redovito pojavljuje i okupira velike dijelove obale. Imamo sreće da obala ipak nije toliko potrošena. Međutim, ono što može zamijeniti beton jest priroda, vegetacija i zelenilo, koji nam i u ovo vruće vrijeme mogu pomoći u borbi s toplinskim otocima i smanjenju temperatura, koje jako rastu ako je sve asfaltirano.

Kao arhitektonska struka možemo ponuditi dobre odgovore, ali samo ako istodobno pazimo na sve – i na urbanizam, i na arhitekturu, i na pojedinačne zgrade, koje su opet određena količina betona, i, na kraju, na zelenilo. Ono što kod nas nekad zna izostati jest istodobnost sva tri smjera. Postoji nešto što se zove urbanističko planiranje, što dolazi iz SAD-a, točnije s Harvarda, još prije 60 godina, a to je bio prvi smjer koji je sve to povezao u jednu struku. Tamo se možete tako i educirati, odnosno unaprijed učiti o tome, tako da niste samo arhitekt ili samo urbanist, kako se to kod nas voli dijeliti, pa se mogu izbjeći neki problemi gradova koji su nama poznati, poput Brasilije", rekao je.

Zašto izostaje uvezanost u Hrvatskoj?

"Jer se svaki četvorni metar pokušava prodati i izgraditi. Možete dobiti nekoliko etaža na mjestu gdje se nalazi samo jedan mali park. Uvođenje zelenila nije uvijek jedini odgovor, važno je da se to zelenilo aktivira, programira i da ima dovoljno sadržaja. Mi imamo Novi Zagreb, koji je ispunjen livadama i stablima, ali možemo vidjeti da se tamo zapravo ništa ne događa, odnosno da građani to ne koriste uvijek aktivno", komentirao je Žunić.