Vještak koji je istraživao Kornatsku tragediju: Plan evakuacije nije bio dobar, SRUUK se morao aktivirati

Kocijan je rekao da je omiški požar svojim ponašanjem znatno odstupao od požara otvorenog prostora kakvi se posljednjih godina događaju u Hrvatskoj. Kao jedan od razloga njegova brzog širenja naveo je kombinaciju velike količine osušene vegetacije i snažne bure.

"Zadnjih godina i već dosta godina ljeti uvijek imamo požare otvorenog prostora, veće ili manje, koji su se redovno mogli gasiti, uz veće ili manje napore. Ovaj požar je jako odstupao od dosadašnjih, osim onoga na Kornatu“, rekao je Kocijan.

"Plan nije dovoljno napisati na papiru“

Kocijan smatra da je tragedija kod Omiša pokazala nedostatke u planiranju evakuacije.

Prema njegovim riječima, kvalitetnije pripremljen plan omogućio bi bržu evakuaciju i jasnije podijeljene zadatke među službama. Naglašava da nije dovoljno imati dokument koji postoji samo formalno.

Planove treba redovito ažurirati, ali i provoditi vježbe u kojima sudjeluju vatrogasci, policija, hitna pomoć i ostale službe uključene u sustav sigurnosti. Tek se takvim vježbama, rekao je Kocijan u razgovoru za RTL Direkt, može provjeriti funkcionira li plan u stvarnim okolnostima.

Smatra da je trebalo aktivirati sustav upozorenja

Kocijan smatra i da je tijekom požara kod Omiša trebalo aktivirati Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, odnosno SRUUK.

"Po mom mišljenju, trebao je biti da ljudi odmah shvate da se moraju evakuirati, a ne čekati da im požar takoreći dođe do dvorišta i onda početi bježati. Onda je već kasno jer su ceste zakrčene“, rekao je.

Na argument da bi takva poruka mogla izazvati paniku odgovara da je važnije omogućiti većini stanovnika da se na vrijeme sklone.

"Bolje da netko i dobije malo paniku, ali da se većina građana na vrijeme i na siguran način evakuira“, smatra Kocijan.

Zašto se požar tako brzo širio?

Objašnjavajući neuobičajeno ponašanje požara, Kocijan je podsjetio na vremenske prilike tijekom godine.

Dugotrajno kišno razdoblje početkom godine pogodovalo je snažnom rastu vegetacije. Nakon toga je uslijedila suša, tijekom koje se velika količina biljnog materijala osušila i postala lako zapaljivo gorivo.

"Kad je planulo, imalo je što gorjeti“, kazao je Kocijan.

Situaciju je dodatno pogoršala bura, koja je omogućila brzo prenošenje vatre i širenje požara.

Za namjerno izazivanje požara traži strože kazne

Govoreći o slučajevima namjernog izazivanja požara, Kocijan smatra da bi sankcije trebale biti znatno strože.

Ako je riječ o piromaniji kao psihičkom poremećaju, smatra da osoba treba biti podvrgnuta psihijatrijskoj procjeni i liječenju. Ako takav poremećaj nije utvrđen, za namjerno izazivanje požara zagovara daleko strože kažnjavanje.

"Ako nije, onda bi svakako daleko stroža kazna trebala biti za namjerno paljenje i izazivanje požara“, zaključio je Kocijan.