Mišel Jakšić je zahvalio Radovanu Dobroniću na dolasku.

Nakon minute stanke kratko je izlaganje o zatvorskom sustavu imao državni tajnik Juro Martinović.

Oba izvješća prošla su jednoglasno i time je sjednica Odbora za pravosuđe zaključena.

Zlata Đurđević je istaknula da ne postoji nikakva odgovornost prema građanima od strane vlasti kad se tek sad raspravlja o ovim izvješćima. "To pokazuje potpuno nefunkcioniranje demokracije u Hrvatskoj. Iako je pravosuđe jedan od najvećih problema koje imamo, vlast ne pokazuje dovoljno razumijevanja", rekla je i upozorila na manjak demokratske kulture u Hrvatskoj.

Istaknula je da je pitanje neovisnosti pravosuđa ne samo pitanje sudstva i DORH-a, nego i države da osigura uvjete rada.

Nataša Tramišak je spomenula velik broj predmeta, a mali broj sudaca. Također je zamolila komentar o nadležnosti sudova.

"Što se tiče spajanja prekršajnih i općinskih sudova, postojao je zahtjev od EU-a da se smanji broj sudova općenito i to se tako napravilo. To ćemo dovesti u red", rekao je Dobronić i dodao:

"Predmeti koji stvaraju zagušenje su povećani broj CHF-a, deseci tisuća radnih sporova iz kolektivnih ugovora... Samo kad se ta dva uzroka zbroji, to je od 100 do 150 tisuća tužbi i taj višak stvara zagušenje."

Sandra Benčić je među ostalim komentirala neovisnost sudaca. "Osim karijernih sudaca iammo barem petinu sudaca koji ulaze iz drugih pravnih područja - odvjetnici i slično. To bi napravilo kvalitetnog propuha", rekla je.

Dobronić je odgovorio: "Tumačenje norme je problem na koji je ukazao Ustavni sud. Rješava se, ali sporo. Neke obrasce postupanja moramo iznova formulirati. I ja sam prošle godine poslao svim sucima tekst koji je sastavila EK i  koji je sabrala svu relevantnu praksu suda.

Što se tiče plaća, više se ne određuju uredbom. Ako želimo napredovati, što vjernije moramo preslikati rješenja koja postoje u standardnim zemljama tipa Njemačke ili Francuske. Ako netko vozi automobil od milijun kuna, porezna uprava ondje to standardno provjerava, a to nama nedostaje."

Zekanović se vratio na sudsku normu i prozvao Dobronića da mu nije odgovorio na pitanje. "Vezano uz zastaru dva predmeta - afera Index i Vrtovi sunca - što planirate", pitao je.

"O konkretnim slučajevima ne razgovaramo. Sazvao sam sjednicu, razgovarali smo o zastarama i kako da se to ne ponavlja. Neću konkretno odgovarati, stvar je složena i nisam pokrenuo stegovne postupke jer sam procijenio da to ne bi bilo opravdano, ali sam upozorio da ću to napraviti ako se bude ponavljalo", rekao je Dobronić.

Peđa Grbin je pohvalio izvješće: "Vidi se napredak u objektivnosti prikaza." Dodao je primjere otpadanja fasade sa zgrade suda i naveo sudski postupak u kojem je tužen, a u tri godine nije bilo nijednog ročišta.

Dalija Orešković je rekla da je tu prisutno licemjerje. "Bauk je istaknuo da ste izabrani uz veliku potporu Sabora. Dio oporbe ima vlast na lokalnoj razini, kao i sporove. Nisam vidjela inicijativu da se sudski postupci obustave ili se krene u proces mirenja. Često ti postupci služe za izvlačenje novca na netransparentan način putem odvjetničkih usluga."

Damir Habijan je dobio priliku za repliku Grbinu: "Volio bih da je Grbin učinio nešto po tom pitanju. Kad govorite o stanju u pravosuđu, budite objektivni i osvrnite se na ono što ste mogli, a niste."

"S obzirom na to da je replika, onda ću i odgovoriti. Govorite o milijunima uloženim, a to ne bi bilo dovoljno ni za obnovu suda u Puli. Vaš odgovor pokazuje nerazumijevanje između politike plaće i povećanja plaće", odgovorio je Grbin.

Uključio se i Dobronić: "Što se tiče RBA zadruga, to je još na prvom stupnju. To je specifičan problem koji zahtijeva da se suci u njega udube. Nema logike da javna poduzeća velikog kapitala budu oslobođena pristojbi."

Hrvoje Zekanović je uputio repliku i pitao kakvu je normu imao kao sudac i je li je ispunjavao.

"Kao sudac sam u glavnini staža bio jedan od sudaca koji je imao najveći broj predmeta, no u posljednjoj fazi kad sam počeo dobijati teže parnične predmete, onda se dogodilo da jedne godine nisam imao ispunjenu normu. S druge strane, ranijih godina sam najviše rješavao. Ako se moram ocjenjivati, u tom razdoblju od 25 godina vjerojatno sam od onih koji je riješio najviše predmeta", odgovorio je Dobronić.

Nikola Grmoja je istaknuo da su upravo mediji potaknuli određene istrage. "Zanima me i pitanje vraćanja ovrha na sudove. Javni bilježnici preuzimaju sve više predmeta, Vlada predlaže i novi Zakon o izvanparničnom postupku da se još više toga prebaci na njih, ali smatram da to nije dobro", dodao je.

"Mislim da do potpune istine u slučaju Zambija moramo doći. Sami ste rekli da nije sve bilo lege artis. Spominjao se sud u Zlataru i sumnjive odluke, sve treba istražiti. Moramo doći do potpune istine, u pitanju je moguća trgovina djecom", rekao je još.

"Ministarstvo gospodarstva radi na prijedlogu Zakona. Očitovao sam se o tome. Moramo određene direktive prenijeti. EU je ozbiljnije pristupila kolektivnim tužbama nakon ove presude za Potrošač. Nismo mi tu do kraja slobodni, radimo to jer moramo po EU direktivi. Kolektivna tužba je opasna stvar jer će iza sebe imati nezadovoljne ljude, a može dovesti i do propasti poduzetnika koji ne mora biti kriv, otvara se prostor za velike manipulacije", rekao je Dobronić i dodao:

"Što se tiče prenošenja poslova na bilježnike, tu postoji problem. Doista treba biti oprezan s tim. Uvode se izmjene u zemljišno-knjižnim postupcima, ali ja bih to stavio u širi kontekst - prisutan je trend da se činjenica preopterećnosti sudova koristi za obrazloženje za postupno smanjenje nadležnosti sudova. Taj problem prebacivanja nadležnosti, odnosno oduzimanja nadležnosti počeo je s prvom varijantom Zakona o predstečajnoj nagodbi koja je bila nevjerojatna. Fina je dobila ulogu suda i kad odluči ona, sud je samo morao odobriti. To je zastrašujuće. Kasnije je izmjenama zakona to ispravljeno. S druge strane se bilježnici ne koriste za neke nadležnosti koje može."

Stanka je gotova. Slijedi rasprava.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović rekao je: "Vlada će predložiti Saboru da se izvješće prihvati."

Potom je nabrojao što je sve Vlada napravila za poboljšanje pravosudnog sustava. "Da bi ministar pravosuđa bio na svim mjestima gdje bi trebao biti, trebalo bi ih biti četiri. Zato imamo tri državna tajnika. Ministar je danas u Parizu, bit će cijeli ovaj tjedan ondje", dodao je.

U posljednjoj replici Mišel Jakšić je pitao o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju.

"To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a je definiran Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, a bitan princip je taj - moramo uvesti pojam pravne kulture, odnosno pravne tradicije. Ako nemamo tradiciju da je policija ta koja optužuje, onda se takve temeljne stvari ne mogu stalno mijenjati. Moramo se držati naše tradicije, a to radi DORH", rekao je Dobronić.

Replike su završene, utvrđena je stanka od pet minuta.