Donosimo i ekskluzivni razgovor s povjerenikom SAD-a za Zapadni Balkan, Gabrielom Escobarom koji je, nikad preciznije i jasnije, političare u BiH optužio za korupciju pod krinkom nacionalnih interesa.

Ove godine obilježavamo posebnu obljetnicu – 30 godina bilateralnih odnosa. Možete li nam dati kratak pregled političkih i gospodarskih odnosa u posljednjih 30 godina?

Kao prvo, s ponosom smo poduprli vašu neovisnost prije 30 godina i vaše uključivanje u euroatlantske strukture, uključujući Europsku uniju i NATO. Ali zapravo sve čestitke zaslužuje hrvatski narod. Ono što je hrvatski narod uspio postići u posljednjih 30 godina: transformirati zemlju razorenu ratom i unutarnjim podjelama u svijetli primjer demokracije, međunarodnog djelovanja i pružanja humanitarne pomoći susjednim zemljama, čak i u ovoj aktualnoj situaciji, kada je posrijedi narod Ukrajine… Sve je to doista impresivno. Cijelim tim putem radili smo na produbljivanju naše suradnje, a Hrvatska je na svakom koraku obavila vrlo dobar posao. Jučer smo potpisali dva sporazuma, uključujući onaj o ulasku u Global Entry, a u rujnu o Programu izuzeća od viza. Podupiremo vaše članstvo u OECD-u. Rekao bih da je tijekom ovih 30 godina Hrvatska gotovo sve učinila kako treba.

S time u vidu, možete li nam reći, što mislite kakvi će odnosi i geopolitička situacija u ovoj regiji biti za 30 godina? Možete li dati to predviđanje?

Ne mogu. Ali mogu reći sljedeće: SAD i Hrvatska razmatraju načine za produbljivanje strateškog partnerstva, tako da, neovisno o onom što će donijeti sljedećih 30 godina, imamo alate s pomoću kojih ćemo se moći uhvatiti u koštac s tim krizama. A temelj našeg partnerstva nisu samo zajednički interesi, nego i zajedničke vrijednosti. Mislim da SAD i Hrvatska imaju zajedničko gledište glede svega što radimo, a to je ono što će nam pomoći u idućih 30 godina.

Na Američko-hrvatskom forumu rekli ste da biste željeli vidjeti više Hrvatske u ovoj regiji. Možete li biti konkretniji?

Naravno! Mislim da uspjeh Hrvatske u pogledu euroatlantskih integracija može biti dobar model za zemlje regije: Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju. Zamolio sam hrvatsku Vladu za podršku i pomoć svim zemljama zapadnog Balkana da pronađu svoj put u Europu. I dobio sam jamstva da će im pomoći.

Puno je izazova pred nama, ruska agresija u Ukrajini donijela je rat na europski kontinent, prvi put nakon devedesetih i onoga što su moja zemlja i susjedne zemlje prošle… Mislite li da će se nestabilnost preliti i na ovu regiju?

Zapravo, ne.

Zašto?

Razlog je djelomično sljedeći: zemlje ove regije obvezale su se da neće dopustiti da se to dogodi. I to su obećale sve zemlje, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu… Na zapadnom smo Balkanu zapravo fokusirani na rješavanje problema zapadnog Balkana. Iako su mnoge zemlje zapadnog Balkana ranjive, mislim da će pozornost koju su EU i SAD usmjerili na ovu regiju pomoći izolirati je od svih destabilizirajućih učinaka. S time na umu, sve zemlje zapadnog Balkana obećale su podupirati humanitarne napore. I sve to doista i čine. I sve su u Općoj skupštini UN-a dale svoj glas prilikom osude invazije. Stoga mislim da će ova regija dati pozitivan doprinos stabilizaciji te krize.

Dakle, mislite da se ova retorika kojoj tu i tamo svjedočimo više koristi u domaće dnevnopolitičke svrhe te da su obećanja koja su sve zemlje dale doista iskrena?

Nadam se da jesu, jer ovaj sukob ima samo dvije strane. Na jednoj je strani žrtva, a na drugoj ničim izazvan agresor. I mislim da lideri zapadnog Balkana to shvaćaju.

Kada govorimo o ruskim namjerama uplitanja u unutarnju politiku zemalja regije, mislite li da bi u ovom trenu usmjerili napore u tom pogledu ili imaju dovoljno problema s borbama na jednoj fronti?

Mislim da imaju pune ruke posla u Ukrajini. Junaštvo ukrajinskog naroda komplicira situaciju za Rusiju, ali služi i kao nadahnuće za ostatak svijeta. Da budem sasvim iskren, mislim da je ovo prvenstveno stvorilo jedinstvo na europskom kontinentu kakvo već dugo nismo vidjeli.

Određen broj ljudi u ovoj regiji, a i u Hrvatskoj, reći će da je sukob u Ukrajini zapravo sukob ruskih i američkih interesa. Što biste vi na to rekli?

To apsolutno nije istina! Mislim da je Rusiju zapravo iziritirao interes, odnosno težnje ukrajinskog naroda, njegova želja da postane dijelom euroatlantskog prostora. Na ukrajinskim izborima nema američke komponente. Ovo nije rat između NATO-a i Rusije, nego između agresora i žrtve.

U fokusu mnogih pitanje je plina i europska predanost diverzifikaciji izvora prirodnog plina, onog koji dolazi iz LNG-a i većeg izvoza iz Sjedinjenih Država. Rusija poručuje da će plin biti skuplji za Europu, a to je ono čega se ljudi općenito boje.

Nisam stručnjak za plin, a ne bavim se ni pitanjima vezanim za Rusiju. Ali mogu reći da se SAD i Europa već godinama muče s pitanjem diverzifikacije dobavnih pravaca energenata, no i pokušavamo se riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima dok postavljamo ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena. Iskreno, mislim da je ovo prilika da krenemo u tom smjeru.

U videoporuci na Forumu državni tajnik Blinken jasno je rekao “čuvamo vam leđa”. Je li NATO nedvojbeno ujedinjen i spreman uključiti se ako bude potrebno?

NATO je fokusiran na obranu Europe i odvraćanje prijetnji europskom prostoru, njegovim susjedima. Predsjednik konstantno ponavlja da ovo nije rat između Rusije i NATO-a, a to neće ni postati. Kada je državni tajnik rekao da vam čuvamo leđa, htio je reći da i vi čuvate naša. Dakle, to NATO i jest, zajednička organizacija za našu obranu. Taj sigurnosni kišobran još nismo proširili ni na koga drugoga, ali u principu NATO to jest – obrambena organizacija.

Sigurna sam da znate za dron koji je pao u Hrvatskoj. Preletio je dvije države članice NATO-a. Što mislite, je li se radilo o pogrešci? Ta situacija s dronom mnogima u regiji izaziva nervozu. Još nemamo nikakve rezultate istrage, ne znamo je li došao s ukrajinske ili ruske strane.

Ni to ne mogu komentirati jer ne znam pojedinosti istrage. No znam da hrvatske vlasti provode vrlo temeljitu istragu i obećale su da će s nama podijeliti rezultate.

Malo se više usmjerimo na ovu regiju… Kad govorimo o Srbiji, mislite li da bi njihova politika trebala biti odlučnija, u smislu da trebaju odlučiti naginju li prema Istoku ili Zapadu?

Pa, to je pitanje za srpski narod, no mogu vam reći da je članstvo u EU-u vlastiti strateški cilj Srbije. U mnogim pogledima ostvaruje napredak u tom smjeru. Ove su godine otvorili nova pregovaračka poglavlja, ostvarili su napredak. Moram reći da je Srbija europska zemlja, povijesno, kulturološki, a sve više i gospodarski. Mislim da srpski narod to shvaća i da će to očekivati. Stoga doista mislim da je Srbija sve zainteresiranija za svoj odnos s Europom nego s Istokom.

Što mislite, koji je vremenski okvir za pristupanje Srbije Europskoj uniji? Hrvatski je predsjednik jučer rekao da bi trebalo ubrzati integracijske napore.

Slažem se s njim! Naš cilj… Vratit ću se unatrag… Sve zemlje koje su ušle u EU postale su demokratskije, stabilnije i prosperitetnije, uz gotovo nikakav trošak za ostale. Upravo to želimo za sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući Srbiju. Nadam se da će sve te zemlje imati jasan put u Europu, otvorena vrata, te da će moći dovršiti svoj proces u razumnom vremenskom roku. Stvarni vremenski rok ovisi o njihovu odnosu s EU-om, no ohrabrujemo ih da ostvare napredak, a ohrabrujemo i naše europske partnere da daju jasan signal kako su te zemlje dobrodošle.

A Bosna i Hercegovina? Reforma izbornog zakona ne ide prema planu. Trenutačno nema nikakvih pomaka.

Mislimo da ima prostora za pregovore, za fleksibilnost i kompromise o ograničenim izmjenama ustava i izbornog zakonodavstva. I mislimo da bi se ove godine trebali održati izbori. Izbori su vrlo važan dio demokratskog procesa i demokratske evolucije. Stoga potičemo sve strane da budu fleksibilne i otvorene te da se uz dobru volju uključe u pregovore. U pogledu pojedinosti pregovora – to pak ovisi o stranama, o vodstvu. Bosna i Hercegovina je suverena i neovisna država i više nismo u poziciji da namećemo rješenja ili određujemo put njezina političkog razvoja. Ohrabrujemo to, i to se treba odmah dogoditi te na način koji im otvara vrata približavanja Europskoj uniji te omogućava da ispune težnje mladih ljudi da budu dijelom Europe.

No vjerujete li da će izbori biti održani do kraja godine?

Svakako se nadam. Kao što sam rekao, svi su izbori važan dio demokratskog procesa svake zemlje, pa to potičemo.

Na Forumu ste rekli i da mislite kako je glavni problem u BiH korupcija.

Apsolutno!

Koristi li se pojam nacionalnih interesa kako bi se prikrila korupcija?

Apsolutno! Pogledate li probleme koje BiH ima, problem nije u tome što ljudi ne žele suživot s Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima. Mladi napuštaju zemlju jer se ljudi ne mogu zaposliti bez koruptivnih veza. To Bosni šteti više od ičega, zbog toga ljudi napuštaju zemlju. To je apsolutno problem, i to nije samo moje mišljenje. Ugledne analize, poput one Transparency Internationala, pokazuju da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja zapadnog Balkana i gotovo najkorumpiranija zemlja Europe. Dakle, to je najhitniji problem.

Mislite li da je na neki način zarobljena unutar tri nacionalna interesa koji zauzimaju strane i naprosto sve blokiraju?

Pa, disfunkcija hrani korupciju i stvara prilike za više korupcije. Ne mislim da u vezi s BiH postoji išta inherentno što bi je predodredilo da bude korumpirana zemlja. Mislim da to uvelike ima veze s nedostatkom političke hrabrosti lidera.

A što mislite o tijesnoj suradnji Dragana Čovića i Milorada Dodika, zajedničkom glasovanju po nekim pitanjima, pomaganju jednog drugome i stvaranju atmosfere na sve tri strane, ne samo ove dvije, da se ništa ne može učiniti?

Ponavljam, mislim da mnogo motivacije dolazi od korupcije. Stoga pozivam sve lidere da rade na dobrobit ne samo institucija, nego i naroda. Trebate gledati to djelovanje, ne u kontekstu etnonacionalizma nego produbljivanja korupcije, a to je ono što me najviše zabrinjava. Nadam se da možemo postići nekakav dogovor i vjerujem da BiH ima golem potencijal. Ljudi iz BiH vrlo su uspješni kad se presele u Europu ili Ameriku, mi želimo da budu uspješni i u Bosni i Hercegovini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.