Igor Kranjčec: Umjetna inteligencija ne oprašta krive podatke, ali oslobađa vrijeme za ono bitno

Priča o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada posljednjih se mjeseci značajno modificirala. Dok su se donedavno prognozirali masovni otkazi i potputni pomor pojedinih zanimanja, vodeći stručnjaci i lideri iz industrije danas naglašavaju kako učešće AI-ja donosi dramatičnu prilagodbu, ali ne nužno I kraj radnih mjesta. O tome kako se pripremiti za novo doba, zašto su financije dugo oklijevale s integracijom napredne tehnologije te kako Farseer, hrvatski startup i potencijalni idući tzv. Jednorog na hrvatskoj startup sceni gleda na evoluciju poslovanja, u studiju N1 televizije govorio je Igor Kranjčec.

Povlačeći paralelu s ranijim industrijskim prekretnicama, Kranjčec podsjeća da su se slična strahovanja javljala s pojavom parnog stroja, proizvodne trake ili interneta, kada se također tvrdilo da će trgovine i radnici nestati. Naglašava kako je normalno da se industrija razvija te da će neki poslovi izumrijeti, ali će se otvoriti cijeli spektar novih. Ipak, za opstanak na tržištu ključna postaje promjena pristupa i usvajanje specifičnih vještina.

„Kritičko razmišljanje je možda postalo jedna od najvažnijih vještina trenutno jer sad svi imamo jednaki tzv. 'playfield'. Svi mogu pisati promptove  i svi mogu, koristeći različite alate, početi kodirati te razvijati aplikacije i proizvode. Kritičko razmišljanje, uz znanje je li output koji ste dobili ispravan, točan i upotrebljiv, postalo je ključno“, ističe Kranjčec.

'Treba provjeriti svaki podatak i svaki output koji se dobije'

Dodaje kako umjetna inteligencija i dalje ne može zamijeniti ljudsku kreativnost u smislu ideje kako nešto napraviti. Poručuje da je kvaliteta prompta ono što određuje konačni rezultat, zbog čega je obuka za rad s takvim alatima neophodna. Pri tome ističe da generacije koje posjeduju bazu analognog učenja imaju izvjesnu prednost jer raspolažu temeljnim znanjem potrebnim za evaluaciju dobivenih informacija.

Upitan što bi savjetovao svima koji se žele spremiti za budućnost, Kranjčec napominje da nitko ne bi trebao biti zadovoljan na prvu te da sustavima umjetne inteligencije ne treba pristupati zdravo za gotovo.

„S razlogom su to chatovi i razgovori. Oni su napravljeni da bi nama ugodili i potvrdili ono što mislimo. Treba znati razgovarati s tim sustavima na način da preispitaš situaciju, ali ne stati na tome, nego se vratiti dobrom starom Googleu, provjeriti stvari i u knjižnicama ili drugim medijima. Treba provjeriti svaki podatak i svaki output koji se dobije“, upozorava Kranjčec, dodajući da iako to u prvom koraku stvara više posla, dugoročno omogućava sigurnu automatizaciju procesa.

O AI-ju i financijama: Ključno je zjnati da uvijek osoba stoji iza brojke

Posebno osjetljivo područje za primjenu AI-ja su financije, gdje pogrešna brojka može uzrokovati ogromne gubitke. Kranjčec objašnjava da je AI u financijski sektor došao među zadnjima upravo zbog te osjetljivosti. Osnova rada tvrtke Farseer, čiji alat koriste velike kompanije i njihovi odjeli kontrolinga, leži u preciznom slaganju ulaznih podataka.

„Ako ulaz nije točan, izlaz sigurno i garantirano neće biti točan. Jako puno naglaska stavljamo upravo na taj ulazni dio, jer kada AI model stavite na točne podatke i on radi isključivo na vašim podacima, sigurni ste da nema halucinacija. Tada će analizu napraviti brže i bolje od bilo kojeg čovjeka jer je stroj. Ali ključno je znati da uvijek osoba stoji iza brojke. Nitko na prezentaciji Upravi neće prihvatiti opravdanje da je grešku napravio AI – osoba je ta koja potpisuje brojku“, naglašava Kranjčec.

Iako osamdeset posto velikih kompanija svoje kalkulacije i dalje radi u Excelu, takav pristup postaje neupotrebljiv kada treba planirati poslovanje za više desetaka ljudi ili raditi složene predikcije. Najnoviji trendovi u svijetu financijsko-tehnološkog sektora stoga idu u smjeru uključivanja vanjskih parametara u modele. Primjerice, AI može na temelju vremenske prognoze predvidjeti povećanu potražnju za određenim proizvodima na specifičnim lokacijama te optimizirati prodaju i smanjiti troškove.

'Za sve one koji žele raditi u razvoju i analitici, tehnologija donosi rasterećenje'

Govoreći o transformaciji uloge kontrolinga, Kranjčec navodi kako AI iz korijena mijenja svakodnevicu zaposlenika. U njihovoj praksi, kontrolori više ne troše tri tjedna na prikupljanje i spajanje podataka iz desetaka tablica, već se taj pripremni dio svede na dan ili dva. Time im se oslobađa vrijeme za analizu i strateško razmišljanje, umjesto da budu samo sakupljači podataka.

Na pitanje što će se dogoditi s ljudima čiji su se poslovi svodili na prepisivanje i čišćenje podataka, Kranjčec otvoreno priznaje da tu dolazi do problema jer će takve zadatke preuzeti strojevi. Međutim, za sve one koji žele raditi na razvoju i analitici, tehnologija donosi rasterećenje.

Razgovor je zaključen najavom predstojećeg Finance Weekenda u sklopu Weekend Media Festivala, koji će na jesen u Rovinju okupiti financijske stručnjake iz cijelog svijeta. Kranjčec objašnjava da im je cilj bio stvoriti prostor za razmjenu iskustava te najavljuje gostovanja stručnjaka iz giganta kao što su Virgin Music ili kompanija iz sektora svemirskih tehnologija. Ističe kako se uloga CFO-a redefinira i sve više obuhvaća digitalizaciju i donošenje strateških odluka, zbog čega je otvoreni dijalog o primjeni novih tehnologija potrebniji nego ikada.