Energetski stručnjak Miro Skalicki govorio je o krizi energenata s kojom se suočava cijela Europa.
“Europa je godinama gradila svoju ovisnost o ruskim energentima i teško je nešto promijeniti u nekoliko mjeseci. Bilo je jasno da je to nemoguće jer je to proces od nekoliko godina. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati ove zime. Zasad nas vrijeme služi i ja se nadam da neće biti neke jake zime, jer ona može stvoriti dosta problema”, rekao je Skalicki koji vjeruje da će većina zemalja uspjeti opskrbiti dovoljno plina za kućanstva, ali dodaje da je upitno što će se događati s industrijom.
“Teško je postići dogovor unutar EU jer su različite zemlje u različitoj poziciji. Najteže će biti ako u jednom trenutku dođe do nestašice plina u Europi, bojim se da će svatko vući svoje poteze”, kazao je.
VEZANE VIJESTI
Upitan je li scenarij nestašice plina izgledan, Skalicki je rekao:
“Hrvatska ipak raspolaže s 30-ak posto vlastitih izvora plina. To bi zajedno s podzemnim skladištem moglo biti gotovo dovoljno za urednu opskrbu kućanstava. Uvijek je problem industrija. Ako ona stane, pada BDP, inflacija raste i stvaraju se drugi problemi. Ne mislim da će se Europa smrzavati, mislim da će Putin malo puštati, malo zatvarati, jednostavno se tu poigravati, ali mislim da će plin putovati prema Europi. Mislim da se kompletna nestašica neće dogoditi, ali je moguće da će stalno biti na rubu.”
Slaže se da bi bila logična mjera zabrana izvoza plina u nekim izvanrednim uvjetima.
“Zadnjih nekoliko mjeseci bio je preveliki fokus na naftu i naftne prerađevine, ali kada pogledamo cijene na međunarodnom tržištu, nafta i naftne prerađevine su porasle puno manje nego cijene struje i plina. Prosječna cijena nafte prošle godine se kretala oko 75 dolara po barelu, sada je 95 dolara po barelu. U vrhuncu je išla preko 120 dolara, ali to je povećanje od 50 posto, a plin je porastao 400 posto, struja 600 posto. S dolaskom zime polako se fokus s cijene rezervoara goriva polako pomiče koliko će nas koštati grijanje, što je važnija tema”, upozorava Skalicki.
Kao značajan problem istaknuo je i činjenicu da je hidropotencijal u cijeloj Europi vrlo loš.
“Akumulacija nema. Ako bude problema s plinom, bit će i sa strujom. Imamo nuklearku, ali i tu kod niskog vodostaja može biti problem s hlađenjem nuklearke. Plin se više manje svugdje sada koristi u termoelektranama za proizvodnju topline i električne energije. Pitanje je što zemlje rade da se osiguraju u slučaju manjka plina? Kupuju lož ulje i mazut, a to je jedan derivat kao dizel. Zato je dizel počeo u jednom trenutku rasti, a benzin padati”, pojasnio je.
Za mjere je rekao da su dobre i pomažu, ali dodaje i da bi svi bili najsretniji da nema nikakvih poremećaja i potreba za mjerama te da su cijene energenata kakve su bile.
“To nije dokument koji je zamrznut, ne vidim razloga da se neke manjkavosti ne bi mogle ispraviti”, poručio je komentirajući određene manjkavosti koje se sada uočavaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!