Kako to rade drugi? Koji su najčešći razlozi za priziv savjesti od Finske do Grčke i kako prolaze zahtjevi

Budu li prihvaćene izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama, od siječnja iduće godine prvi će ročnici početi pristizati u centre za obuku. Istodobno, onima koji to odbiju pozivajući se na priziv savjesti bit će omogućeno služenje tzv. civilne službe koje će, za razliku od dvomjesečnog obveznog vojnog roka, trajati tri ili četiri mjeseca.

"Osobama koje iz vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave. Civilna služba u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, a jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave četiri mjeseca jer ti polaznici ondje provode osam sati, a ne 24 sata kao polaznici vojnog osposobljavanja", kazao je ministar obrane Ivan Anušić.

U tri države zabranjen priziv savjesti

Hrvatska će time od sljedeće godine biti deseta članica Europske unije i dvadeseta europska država s obveznim vojnim rokom. Svih sadašnjih devet članica EU-a u kojima se provodi vojni rok imaju zakonom omogućen priziv savjesti. Od preostalih europskih država u trima je zabranjen - Azerbajdžanu, Turskoj i Ukrajini.

Dva najčešća razloga priziva savjesti

Dva su najčešća razloga priziva savjesti u vojnoj službi kada prizivatelji odbijaju uzeti oružje u ruke.

Prvi su vjerski razlozi, pogotovo izraženi u nekim kršćanskim zajednicama poput Jehovnih svjedoka i Adventista sedmog dana koji se strogo drže Božje zapovijedi 'Ne ubij'.

Drugi razlozi, moralni ili etički, ne ovise nužno o vjerskom opredjeljenju, a temelje se na neprihvaćanju ikakve vrste nasilja i ubijanja. Pod taj se razlog mogu podvesti i ideološki, odnosno politički razlozi koji se navode u ljetos objavljenom godišnjem izvješću Europskog ureda za prigovor savjesti (EBCO) za 2024. godinu, koji se može pročitati OVDJE.

Pravni temelji prava na priziv savjesti nalaze se u brojnim međunarodnim aktima poput UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima i također UN-ovog Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te Europske konvencije o ljudskim pravima koje je donijelo Vijeće Europe.

U Izvješću EBCO-a navodi se da su "od ponovnog aktiviranja novačenja u Europi do razornih posljedica tekućih ratova, zaštita i osnaživanje prizivatelja savjesti hitniji nego ikad". Posebno se ističu stalna kršenja tog prava u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i Turskoj, ali i dvjema članicama Europske unije - Cipru i Grčkoj.

Evo kakve su, prema spomenutom Izvješću, prakse priziva savjesti po pitanju (ne)služenja vojnog roka u deset članica EU-a - devet s obveznim vojnim rokom te u najvećoj članici, Njemačkoj, gdje se ozbiljno razmatra reaktiviranje obveznog vojnog roka suspendiranog 2011. godine.

AUSTRIJA

Pravo na priziv savjesti, odnosno civilno služenje vojnog roka zakonski je omogućeno od 1955. godine. Naspram vojnog roka koji traje šest mjeseci, civilno služenje za one s prizivom savjesti traje devet mjeseci. U Izvješću EBCO-a ne navode se podaci o broju zahtjeva za civilnim služenjem roka zbog priziva savjesti.

CIPAR

Prigovor savjesti priznat je 1992. godine. Vojna služba na Cipru traje 14 mjeseci, a civilna pet mjeseci duže.

Od 2019. do 2024. ukupno je podneseno 165 zahtjeva za služenjem civilnog roka, a odobreno ih je 106. Od toga je 66 zahtjeva bilo podneseno iz vjerskih razloga (odobreno je 46), dok je 99 zahtjeva (odobreno 60) podneseno iz ideoloških razloga.

EBCO navodi da resorno ciparsko ministarstvo nije navelo razloge odbijanja zahtjeva, tek je istaknulo kako u tim slučajevima "nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti o vjerskim ili ideološkim razlozima".

DANSKA

Priziv savjesti u Danskoj je zakonom reguliran od 1917. godine. Vojni i civilni rok traju jednako - četiri mjeseca. Profesionalnim vojnicima ne priznaje se pravo na priziv savjesti. Oni koji služe civilni rok primaju iste novčane naknade kao i redovni vojni ročnici u prosječnom iznosu od 1.900 eura mjesečno.

Od 2020. do 2024. podnesena su 54 zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka zbog prigovora savjesti, a odobreno je 46. Razlozi se ne navode.

ESTONIJA

Priziv savjesti u oružanim snagama ozakonjen je 1991. godine. Vojni rok u Estoniji traje osam mjeseci, iznimno 11, dok civilna služba traje 12 mjeseci. U spomenutom izvješću ne navode se podaci o broju podnesenih zahtjeva za oslobađanjem od vojne službe zbog priziva savjesti.

FINSKA

U Finskoj je priziv savjesti u zakon uglavljen od 1931. godine. Vojni rok ondje traje 165 dana, a civilna služba dvaput duže. Prošle godine podneseno je 2.292 zahtjeva za civilnu službu i 3.457 zahtjeva za tzv. dopunsku službu i svi su bili odobreni.

U Izvješću se citira finski ministar obrane koji je u veljači prošle godine upozorio na "poplavu zahtjeva za civilnim služenjem roka pozivanjem na priziv savjesti" dodajući kako se traži pravni način da se ta poplava smanji. Izvješća govore da vojni časnici odvraćaju regrute od podnošenja zahtjeva za premještaj u alternativne oblike službe. U Finskoj postoje i oni koji čak odbijaju i civilno služenje roka, a naziva ih se "potpunim prigovaračima". Oni mogu biti osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 173 dana, što je polovica trajanja civilne službe.

GRČKA

U Grčkoj je priziv savjesti priznat zakonom od 1997. godine. Vojna služba traje 12 mjeseci, a civilna 15 mjeseci. EBCO upozorava da se prizivatelji savjesti u Grčkoj često podvrgavaju istragama i diskriminiranju ako se pozovu na ideološke ili političke, a ne vjerske razloge priziva savjesti.

"Nastavljaju se kažnjavanja određenih kategorija prizivatelja savjesti, čime se krši međunarodno pravo", stoji u Izvješću.

Tamo je lani podneseno 109 zahtjeva za civilnim služenjem roka, a odobreno je 105. Od toga je 101 zahtjev bio iz vjerskih, a osam iz ideoloških razloga.

LATVIJA

Latvija je priziv savjesti ozakonila 1990. godine, a vojni i civilni vojni rok vremenski su izjednačeni te oba traju 11 mjeseci

"Posljednjih godina zaprimljen je mali broj zahtjeva, ali samo je jedan ispunjavao uvjete utvrđene zakonom o nacionalnoj obrambenoj službi i obvezujućim propisima Vlade", stoji u odgovoru latvijske vlade Odboru UN-a za ljudska prava.

Također su naveli da je Služba za novačenje lani zaprimila dva zahtjeva za zamjenu služenja vojnog roka civilnom službom od kojih je odobrila jedan. U drugom slučaju podnositelj zahtjeva oslobođen je vojne službe, ali iz zdravstvenih razloga.

LITVA

I Litva je pravo na priziv savjesti ozakonila 1990. godine. Vojni rok ondje traje devet, a civilni 10 mjeseci. U Izvješću nema podataka o broju vojnih obveznika koji su se pozvali na priziv savjesti.

ŠVEDSKA

U Švedskoj pravo na priziv savjesti u vojnoj službi postoji od 1920. godine. I vojna i civilna služba traju jedanaest mjeseci.

Godine 2022. podneseno je 107 zahtjeva za služenjem civilnog roka zbog priziva savjesti, u 2023. 106 zahtjeva, a lani 145 zahtjeva.

Od lanjskih 145 zahtjeva 106 je podneseno prije poziva u vojnu službu, 24 zahtjeva podnijeli su ročnici tijekom služenja vojnog roka, a njih 15 priziv savjesti osvijestili su nakon vojne službe.

NJEMAČKA

U Njemačkoj, koja je 2011. godine suspendirala obvezni vojni rok, ali ga planira ponovno uvesti iduće godine, priziv savjesti je zakonski omogućen 1949. godine. Prema tamošnjem Zakonu o civilnoj službi, u slučaju izvanrednog stanja ili rata osobe koje se pozivaju na priziv savjesti mogu biti pozvane u civilnu službu. Prilikom uvođenja u vojnu evidenciju, novaci se moraju očitovati o eventualnom prizivu savjesti i podnijeti zahtjev. Vijesti kažu da se sve više Nijemaca poziva na priziv savjesti. Lani je zaprimljeno 2.468 zahtjeva, među kojima i 136 zahtjeva aktivnih vojnih osoba.