Lav ubio lavicu u zagrebačkom ZOO-u. Ravnatelj: Napad je vidjelo 50-ak ljudi, naš tim reagirao je u dvije minute

Dan nakon što je mužjak lav Uganda u Zoološkom vrtu Grada Zagreba usmrtio lavicu Tayri, ne jenjavaju reakcije javnosti, a pojavila se i snimka za koju udruga Animalex tvrdi da prikazuje posljednje trenutke lavice. U udruzi smatraju da je do smrti životinje došlo zbog "nestručnog, neodgovornog i nemarnog ponašanja" timaritelja te traže ostavku ravnatelja i odgovornih za odluku o njihovom zajedničkom smještaju.

Ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta Ivan Cizelj u RTL Direktu rekao je da još uvijek postoje brojna otvorena pitanja o tome što je dovelo do kobnog ishoda.

"Puno je još otvorenih pitanja. Znamo da se to odigralo vrlo brzo. Moramo imati na umu da je riječ o lavovima, vrsti koje su u nekim trenucima izuzetno efikasni. Dovoljan je jedan trenutak da dovede do ovako nečega", rekao je šef ZOO-a.

Tragedija se dogodila oko 13 sati, kada je, prema njegovim riječima, ispred nastambe bilo između 50 i 60 posjetitelja:

"Lavovi su jedna od najprepoznatljivijih vrsta zagrebačkog ZOO-a, oko te nastambe je uvijek neka žiža i ljudi je dosta posjećuju. Situacija se dogodila oko 13 sati, usred dana i dobre posjećenosti. Bilo je 50-60 ljudi oko nastambe."

'Moguće da je igra prerasla u sukob koji je završio tragično'

Govoreći o snimci koju je objavio Animalex, Cizelj je pojasnio da su sukobi i nadmetanja među lavovima dio njihove prirodne hijerarhije.

"Kod njih postoji komplicirana socijalna struktura hijerarhija i ovakvi sukobi igre ili nadmudrivanja su čest slučaj i normalno je i poželjno jer se mužjak mora nametnuti kao vođa čopora. A lavica, ili više njih, ne smiju biti dominantne. Ovo je klasični primjer uspostavljanja te hijerarhije", objašnjava Cizelj.

Dodao je kako je moguće da je igra prerasla u sukob koji je završio tragično. "Ta igra je očito prerasla u nekakav sukob. Teško je reći, moguće da je i čak lav od pet godina neiskusan u svojoj snazi pa je njegova reakcija bila pretjerana i imala fatalan ishod za ženku. Veći je broj slučajeva uspješnog sparivanja, bitno je da smo mi postupali po svim pravilima struke i međunarodnih protokola kod spajanja lavova. Mi nismo ništa forsirali, nego smo pratiti ponašanje životinja i na temelju toga je tim zoološkog donio odluku o spajanju", rekao je.

'Timaritelji su reagirali u roku od dvije minute'

Istaknuo je da zajednički smještaj nije bio preuranjen te da se odluka donosila nakon praćenja ponašanja obje životinje.

"Nije bilo prebrzo jer pratite reakcije mužjaka i ženke. Oni se prvo upoznaju s prostorom, i onda čekate da normalno stabilno jedu i da nema nikakve agresije. Naravno da različite životinje, kao i različiti ljudi, različito se ponašaju. Netko će se brže priviknuti, netko možda malo sporije. Ono što je bitno je da pratite ponašanje mužjaka i ženke koja u nekom trenutku kada se procijeni da ona postane receptivna za mužjaka, odnosno da ga prihvaća i da prihvaća svoju ulogu u budućem čoporu, onda se te životinje spajaju", govori Cizelj.

Cijeli objekt pod videonadzorom je, rekao je, a timaritelji su reagirali u roku od dvije minute.

"Naš tim je reagirao unutar dvije minute, što smatram jako dobrim u smislu toga što morate imati na umu da je to radni dan i da ti ljudi imaju drugih obaveza. Naravno, jedan čovjek je konstantno prisutan tamo, ali morate imati na umu da je to kompleksna nastamba koja ima i unutarnji i vanjski dio. Vanjski dio je od skoro 1600 kvadrata, zašumljen je zbog potreba životinja i nije pregledan u svakom trenutku svakome iz svakog kuta", rekao je ravnatelj.

Dodao je da bi za neprekidan izravni nadzor bilo potrebno mnogo više ljudi te naglasio da je razvoj situacije do kobnog događaja upućivao na to da sve teče prema pravilima struke.

"Da bi imali sve pod direktnim nadzorom, trebate deset ljudi koji tamo dežuraju. Ono što je, ne mogu reći zanimljivo jer možda blesavo zvuči, ali je činjenica da je kompletan proces išao po svim pravilima struke i da se to dogodilo prvi dan, bilo bi nešto očekivano.

Naravno gdje je i naš fokus bitno jači na tome, odnosno prisutan je veći broj ljudi, ali kada zapravo imate situaciju koja se razvija po svim pravilima, nije da smo se mi opustili da se ne bi tako shvatilo, ali je činjenica da gledate razvoj situacije kao nešto izuzetno pozitivno. A onda dođe ovakav jedan trenutak, za koji ne znamo zašto se dogodio i što je bio okidač za mužjaka da preraste t u toliko nešto grubo i ružno. To je bilo neočekivano", rekao je.

'Nema ljudskog faktora, ovo je splet nesretnih okolnosti'

Odbacio je optužbe Animalexa da je riječ o nestručnom postupanju.

"Nisam znao da ima toliko stručnjaka za lavove u Hrvatskoj, vjerojatno mi toga nismo bili svjesni. Ali šalu na stranu, činjenica je ta da, recimo, ti uzgojni programi su izuzetno koordinirani i ovo su genetski vrijedne jedinke u smislu toga što smo ih mi čekali godinu i pol dana i za to smo se intenzivno pripremali. Naši timaritelji su čak išli u Mađarsku da se upoznaju s lavicom prije nego što je došla, da vide način na koji funkcionira njena dnevna rutina, odnos s timariteljima, nekakav trening životinja i na koji način oni komuniciraju sa životinjama. Definitivno smo tu bili izuzetno dobro pripremljeni", komentirao je Cizelj.

Na pitanje je li bilo propusta ljudskog faktora odgovorio je: "Ovdje nema tog kriterija ljudskog faktora, ovo je splet nesretnih okolnosti i činjenica da mi nismo ti koji biramo životinje koje dobivamo. To je sve koordinirano od strane Europskog udruženja zooloških vrtova. Mi apliciramo za životinje, a oni kontroliraju naše nastambe, uvjete i to je strategija koja se proteže na deset ili dvadeset godina, što znači da je to nešto što ima glavu i rep. Procjenjuju možemo li mi imati mladunce danas-sutra, da li naše nastambe zadovoljavaju sigurnosne uvjete i uvjete dobrobiti životinja, imamo li mogućnosti dodatnih prostora za odgoj mladunaca njihovo držanje dok ne budu dati u neki drugi zoološki vrt. Prema tome, to je cijela strategija i cijela priča je bitno kompleksnija."

Što će biti s mužjakom lava?

Govoreći o sudbini mužjaka Ugande, Cizelj je rekao da će on ostati u zagrebačkom Zoološkom vrtu, dok će stručnjaci na europskoj razini procijeniti hoće li ga u budućnosti ponovno spajati sa ženkom.

"Taj lav u svakom slučaju ostaje kod nas u zoološkom vrtu. Koordinator i cijeli stručni tim na nivou Europe će analizirati tu situaciju i donijeti odluku oko toga hoće li ga se spojiti s nekom drugom ženkom ili je će se ocijeniti da je riječ o jedinci koja je agresivna pa je preveliki rizik ulaziti u to", kaže.

Na pitanje tko donosi takvu odluku odgovorio je: "Procjenjuje struka na temelju snimki i svega ostaloga."

Istaknuo je i da zagrebački Zoološki vrt u gotovo stoljeću držanja lavova nije zabilježio sličan slučaj.

"Ne, ne da imamo bilo kakav zapis oko toga. Znamo da su prvi lavovi došli ako se ne varam 1928. godine u zoološki vrt. Dakle, mi imamo 98 godina dugu tradiciju držanja lavova. Mnogi lavovi su prošli jer relativno kratko žive, ali u svakom slučaju za sada nemamo zabilježenih ovakvih situacija", kazao je.

'Ovo nije izolirani slučaj'

Dodao je da se slični događaji ipak povremeno bilježe u zoološkim vrtovima diljem svijeta.

"Da, ovo nije izolirani slučaj. To je nažalost rizik posla kojim se bavimo. Moramo biti svjesni da su to ipak divlje životinje i opasne. Osim što komuniciramo najčešće lijepe priče, koji put nažalost budu ružne, tužne i neuspješne."

Osvrnuo se i na kritike da zoološki vrtovi postoje zbog planskog razmnožavanja životinja, a ne njihove zaštite.

"Debata može biti vrlo duga, a u svakom slučaju, činjenica je da je zoološki vrt poput našeg vrlo ograničen s prostorom, da se trudimo biti arka za neke vrste koje su izuzetno ugrožene u prirodi poput recimo ovih lavova. Činjenica da oni žive, recimo, u Sudanu koji ima velikih političkih problema i daleko većih problema od zaštite lavova. Nije ideja da zbog privremene političke situacije neka vrsta izumre, što znači da postoje strategije, kao što sam rekao za 10 i 20 godina gdje se čuvaju ti genotipi i kontrolirano se uzgajaju. Procjenjuju se kapaciteti držanja, ne zagrebačkog zoološkog vrta samo, nego i drugih zoološkog vrtova. A činjenica je i da postoje mnogi primjeri uspješnog povratka nekih vrsta u prirodu poput europskog bizona, oriksa, znači vrste koje su danas u prirodi prisutne samo i isključivo zato jer su naseljene iz populacije zooloških vrtova jer su u prirodi izumrle."

Na pitanje smatra li da to opravdava postojanje zooloških vrtova kratko je odgovorio:

"Mislim da da."

'Iz ljudske perspektive na ovakav sukob lavova gledamo kao na nešto izuzetno brutalno, iz perspektive lavova nije toliko brutalno'

Govoreći o budućem razvoju Zoološkog vrta rekao je da su žirafe predviđene generalnim planom razvoja, ali da trenutačno postoje važniji prioriteti.

"Imamo generalni plan razvoja zoološkog vrta. Žirafe trenutačno jesu u njemu. Naravno, tu je pitanje financija i pitanje nekih gorućih stvari koje nas više bodu oči od žirafa, u smislu što imamo razvoj nastambi za čovjekolike majmune koja nije u nekim najoptimalnijim uvjetima."

Na kraju je poručio da nastambe zadovoljavaju standarde, ali da Zoološki vrt kontinuirano radi na njihovom unaprjeđenju.

"Nama nastambe jesu odgovarajuće, ali mi želimo biti bolji od toga. Naravno, standardi se mijenjaju. Problem je u tome što mi ljudi često to gledamo iz ljudske perspektive. Ovakav jedan sukob lavova je nešto što je među lavovima normalno i što se događa u prirodi. Mužjak lava nema grivu da bi bio lijep, nego zato da ga štiti u tim nekim njihovim koškanjima. Po meni je bitno naglasiti da možda iz ljudske perspektive ovo izgleda kao nešto izuzetno brutalno. U kontekstu lavova to i nije toliko brutalno. To je jedna stvar, a druga stvar je ta što se mi konstantno unapređujemo, kao što unapređujemo i znanja o životinjama i sve ostalo. Možda će ovaj primjer i njegovo rasvjetljavanje danas-sutra dovesti do nekih boljih situacija u budućnosti", rekao je ravnatelj za RTL Direkt.

Na kraju razgovora potvrdio je da ozljeda ruke, koja je bila zamotana, nije povezana sa Zoološkim vrtom.