Vojković za N1: Hrvatska je naručila dva nova kanadera koji još ne postoje. A kad ih dobijemo, imat ćemo problem

Bio je to povod Hrvoju Krešiću za razgovor u Novom danu televizije N1 s Goranom Vojkovićem, profesorom sa Sveučilišta Sjever, o planovima Hrvatske za nabavu novih kanadera s obzirom na sve ekstremnije vrućine i požare iz ljeta u ljeto.

"Kanaderi su izvorno napravljeni sredinom 1960-ih. Tada je kanadski Canadair napravio prvi moderan amfibijski avion za gašenje požara koji se pokazao iznimno dobrim. Nakon toga je Bombardair (korporacija u čiji sastav je ušao Canadair, nap.a.) preuzeo razvoj aviona pa je početkom 1990-ih napravljena verzija 415 koju danas koristimo. Međutim, ta verzija prestala se proizvoditi 2015. godine", uvodno je kazao Vojković.

Tehničko čudo u 12 sekundi

Tim prestankom proizvodnje, dodao je, pojavio se problem.

"Imate seriju svakih desetak godina, a inženjere tehničare i ljude koji rade na sklapanju trebate školovati i držati svaki mjesec na plaći."

Nakon prestanka proizvodnje kanadera 415, započeo je razvoj modela 515. Hrvatska je naručila dva komada koje će platiti sredstvima iz EU fondova. No taj avion, upozorio je Vojković, daleko je od isporuke jer još i ne postoji.

"Jako će sličiti modelu 415, ali se praktički pravi ispočetka s novima materijalima i tehnologijama."

"Javio se problem kod razvoja tog modela jer se izgubilo znanje kako se to radi. Kanader je fantastična naprava koja radi u nevjerojatno teškim uvjetima. To je avion koji doslovno izvodi kontrolirani pad u more sa 120 do 140 kilometara na sat i u roku od 12 sekundi sakuplja šest tona vode. To znači da u 12 sekundi kompletno mijenja težište i potom se šest tona teži opet propne u zrak. Za to treba imati vrhunske ljude, vrhunsku opremu, vrhunsko održavanje i vrhunsku tehnologiju aviona. No taj avion još nije razvijen", rekao je Vojković.

"Nove kanadere ne očekujem prije 2030."

A koliko je dug put razvoja takvog aviona, Vojković je predočio usporedbom sa sličnim kineskim multifunkcionalnim amfibijskim avionom za čiji razvoj je bilo potrebno 16 godina.

"To će ići sporo. Zato treba čuvati postojeću flotu i shvatiti da klimatske promjene postoje. Treba raditi i na samom terenu. Lani smo imali požare koji su dolazili do kuća jer do njih ima i makije i suhog lišća i stabala. Ljudi se danas očito jako malo bave okućnicama, mnogi imaju vikendice pa su tamo samo nekoliko mjeseci godišnje", dodao je.

Postoji li neka gruba procjena kada bi mogli imati nove kanadere, pitao je Krešić Vojkovića.

"Reklame i politika kažu za godinu-dvije, ali ja ne očekujem serijsku proizvodnju prije 2030. godine. No zaboravljamo da tada treba naći i školovane radnike. Inženjeri koji su radili na prvim kanaderima danas imaju preko 86 godina. Ovi iz razdoblja razvoja modela 415 imaju šezdesetak godina. Ne možete radnike naći na cesti. Govorimo o stroju koji se spušta na more. Trebaju nam školovani ljudi, a know-how se izgubio. A kada se ljudski potencijal izgubi, ne može pomoći ni umjetna inteligencija. Kad nestanu ljudi, nestane i tehnologija."

O gužvi i nesrećama u Splitskim vratima

Vojković se osvrnuo i na niz ovoljetnih pomorskih nesreća u Splitskim vratima, području između Brača i Šolte. kaže kako je na to upozorila studija Pomorskog fakulteta u Rijeci još iz 2014. godine.

"Tamo je jako puno brodova, a originalna pravila su jednostavna: brod na motorni pogon mora se maknuti brodu koji ide na jedra. No to je pravilo funkcioniralo prije stotinu godina. Sada imate uski prolaz (Splitska vrata, nap.a.) i trajekte, brze glisere, katamarane koji bi se praktički morali izmaknuti svakoj jedrilici ako plovi na jedra. Tamo imate deset jedrilica od kojih s pet upravljaju amateri koji se uplaše, naprave loš potez, krivi manevar. To se može riješiti uvođenjem sustava zone odvojene plovidbe i uvođenjem sustava nadzora i posebnih pravila. No mislim da resorno ministarstvo oklijeva s tim jer nema kadrova za upravljanje time", kazao je.

Vojković je napomenuo kako jednostavno nema zainteresiranih ljudi za rad u lučkim kapetanijama.

"Tamo plaće nisu velike. Jednostavno nema ljudi u pomoračkim zvanjima spremnih raditi jako naporan posao, svađati se sa svima za tu plaću i nemati godišnji odmor tijekom ljeta", rekao je Vojković dodavši da država ima sličan problem ne samo s kontrolorima plovidbe, nego i s manjkom sličnih kritičnih kadrova poput kontrolora leta i pilota.

"Slučaj Costabelle treba riješiti džentlmenski"

Hrvoje Krešić pitao je Vojkovića i za slučaj plaže Costabella u Rijeci koja je pod koncesijom hotela Hilton: tko ima pravo na prostor plaže, može li ona biti u koncesiji i je li zakon iznad pravilnika?

"Godine 2015. vlada tadašnjeg premijera Zorana Milanovića dala je koncesiju nad Costabellom na duži rok što se po tadašnjem zakonu moglo dati. Nisu morali, ali su dali. Aktualni zakon iz 2022. godine zabranjuje takav tip plaža. Jedine plaže koje mogu biti ograđene pod koncesijom su one ispred ustanova za liječenje te plaža za nudiste. Ostale plaže čak i ako su pod koncesijom, moraju biti slobodne za sve i svatko može slobodno doći tamo. Sadašnji zakon zabranjuje takav tip koncesije prema kojemu se plaža može ograditi. No koncesionar ima stečena prava", objasnio je Vojković.

Vlast bi od mogla zatražiti od koncesionara izmjenu ugovora kojom bi pristup plaži bio dozvoljen svima, ali tada bi - tumači Vojković - država morala nadoknaditi stvarne troškove koncesionaru.

"U pametnoj državi to bi bila stvar džentlmenskog sporazuma između države i koncesionara no to se kod nas nije dogodilo pa imamo problem. Moj savjet bi bio da koncesionar sjedne za stol s nadležnim državnim tajnikom i da stvar riješe sukladno zakonu i izračunaju eventualne troškove."