Matić o ruskom plinu: Bolje se smrzavati u stanu nego ginuti u rovovima

Vijesti 03. ožu 202221:10 > 21:50
Izvor: N1

Predrag Fred Matić, hrvatski eurozastupnik i sudionik Domovinskog rata, uključio se videovezom u program emisije Klimatska budućnost.

Matić je na početku komentirao posljednja zbivanja u Ukrajini i zauzimanje nuklearne elektrane Zaporižja.

“Prošlo je 30 godina i mnoge ružne uspomene uspio sam zakopati duboko u sebi, ali prošli tjedan sve je to izašlo na površinu. Scenarij je isti, samo su glumci drugačiji. Snažni bez milosti napadaju, a slabo naoružani branitelji brane svoju državu”, kazao je.

O ruskim prijetnjama da će EU plaćati 2000 eura za 1000 kubika plina i našoj ovisnost o ruskom plinu, kazao je:

“To je politika po sistemu “lako ćemo”. Nitko nije vodio računa o tome kako biti što više energetski neovisan, odnosno snabdijevati se iz više izvora. To je problem politike. Političari su tu koji sami odlučuju, najčešće pojma nemaju, ali većina nije dovoljno pametna poslušati ove koji stručnjake koji znaju.”

Govoreći o krivnji političara, kazao je da se u Hrvatskoj uvijek postoje pojedinci koji žele zadovoljiti svoje interese.

Na pitanje možemo li uopće reagirati konkretnim sankcijama uz takve prijetnje, Matić odgovara:

“Jedini pravi recept je i od najgorih treba uzeti ono što je dobro. Na ljutu ranu, ljuta trava. Rusi nam prijete s visokim cijenama, a mi trebamo odgovoriti hvala vam, ali nećemo uzeti vaš plin. Bolje se smrzavati u stanu jednu sezonu, nego ginuti u rovovima gdje je još hladnije i teže. Trebamo li bi im uzvratiti istom mjerom. Neću kupiti vaš plin ne ove godine, nego i iduće dvije.”

Smatra da će se teško promijeniti nešto zbog ovog rata. “Ljudi su jedinstveni samo kada zagusti”, smatra Matić.

Slaže se da je divezifikacija energije rješenje za ovu energetsku krizu.

“Europa je odlučila do 2050. godine se maknuti od fosilnih goriva, ali Hrvatska je mala zemlja i vrlo lako može doći do toga, ne samo da bude energetski neovisna nego da i drugima izvozimo”, kazao je.

O priobalnim vjetroelektranama (offshore) koje zagovara, kazao je:

“Daju nam velike šanse. Vjetrovi na moru su puno jači, imamo dovoljno duboko more i sigurno imamo dovoljnu udaljenost od plaža kako ljudima ne bi smetale pogledu. To je nešto u čemu bi mi mogli biti predvodnici promjena. Treba naći zajednički jezik sa stručnjacima i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom okoliša.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.