Hrvatska stvarnost: Dvije trećine potrošnje odlazi na osnovne životne potrebe

Vijesti 29. ožu 202322:22 0 komentara
Patrik Macek/PIXSELL

Čak dvije trećine potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na najosnovnije životne potrebe. Rezultati su to istraživanja Eurostata koji pokazuju kako smo opet pri vrhu Europske Unije, ali ne baš po dobrome.

Uzmemo li u obzir prosječnu hrvatsku plaću, mnogi građani nalaze se u situaciji da su im osnovne životne potrebe postale gotovo – luksuz. Naša reporterka Nataša Vidaković donosi još zanimljivosti iz rezultata Eurostatovog istraživanja, koje čine podaci iz 2020., ali – za koje se i sama uvjerila da su i danas – vrlo primjenjivi.

Koliko Hrvati troše na osnovne potrebe?

Stanovanje, režije, hrana, bezalkoholna pića, prijevoz – sve su to troškovi za koje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj izdvaja više od prosjeka ostalih zemalja članica Europske unije.

Na što najviše trošite?

Ha… Na hranu.

Joj, sad ste me zatekli. Na hranu, na odjeću za djecu za unučad koja brzo raste…

Ja sam slobodnjak, ja živim od zraka.

Prema podacima Eurostata iz 2020. prosječno kućanstvo u Europskoj Uniji za osnovne životne potrebe potroši 61 posto svog budžeta.

Među zemljama članicama najviše potroši Mađarska, 72 posto, a drugo mjesto dijele Bugarska, Italija i Litva sa 67 posto, dok se Hrvatska sa 66 posto potrošnje nalazi na trećem mjestu koje dijeli s Poljskom i Rumunjskom. Najmanje izdvajaju Nizozemci, Austrijanci, a na samom su začelju ljestvice s najmanje, 42 posto potrošnje, Maltežani.

N1

Brojne Udruge i Sindikati kažu da godinama upozoravaju na preskupe troškove života, posebno hrane – pa ih ovakva statistika ne iznenađuje.

Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača kaže:

“Ja očekujem da je situacija sad još i gora. Dakle, jer smo 2022. godine imali rast cijena, a onda iza Nove godine ono kad smo prelazili na euro još više. Mi smo već upozorili i onda da su naše cijene na razini 98,4 posto Europske unije, a primanja na razini 40 posto. Prema tome, ne treba biti nikakav ekonomski stručnjak da se shvati kako je nemoguće s tako malim prihodima podmirivati tako velike troškove.”

Imaju li građani prostora za uštedu?

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da naši troškovi stanovanja rastu, ali ni približno kao u susjednim razvijenim zemljama.

“Međutim, potrošnja kućanstava je sklonija investiranju u nekretnine, sklonija je investiranju u automobile koji su neproduktivne investicije pa tako onda i vidimo zapravo da neka kućanstva i neke statistike nam se pokazuju kao da su na rubu gladi, no to nije tako – u Hrvatskoj kućanstva nisu siromašna”, istaknuo je.

Kvalitetna odjeća, obuća, noćenje u hotelu, odlasci u restorane i kazališta, ulaganje u obrazovanje, zdravstvene usluge, nedostižni su za prosječnog Hrvata. Ipak, građani imaju neke druge želje.

Što biste voljeli da si možete priuštiti, a trenutno možda ne možete?

Hmm… stan?!

Hmmm… Pa neki odmor, neko daleko putovanje.

Ne znam, možda neki tartufi.

Auto. Ništa drugo – samo auto.

Prema posljednjim podacima Državnog Zavoda za Statistiku prosječna medijalna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosila je 930 eura – malo više od sedam tisuća kuna. Sindikati ističu kako taj iznos ljudima nije dovoljan za normalan život – a kamoli uštedu.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel ističe: “Ono što nama apsolutno nije u interesu i što ne bi smjelo biti hrvatskoj državi u interesu, da Hrvatski radnici, da bi preživjeli, moraju raditi dodatne poslove. Ono što je definitivno kod nas problem, što hrvatski poslodavci, svaki poslodavci čak, pa i Hrvatska vlada u svojstvu poslodavca drži što je moguće nižu cijenu rada.”

Pa se poslodavci često vode onim već poznatim načelom: “Ako neće Hrvati – ima tko hoće”. A uglavnom su to onda radnici iz trećih zemalja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!