Najviši porez u Zagrebu? "Isti iznos u Kašini i u centru nije pravedan. Dogodit će se ono protiv čega se Tomašević bori"

Cilj je potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave na tržište dugoročnog najma, a ako prijedlog bude usvoje u Gradskoj skupštini, na snagu bi stupio početkom iduće godine.

Prema Tomaševićevim riječima, maksimalni iznos poreza na nekretnine trebali bi plaćati samo vlasnici praznih stanova, uključujući one za kratkoročni najam putem platformi poput Airbnb-a ili Bookinga. Primjerice, za takav stan površine 60 kvadrata, za koji vlasnik sada plaća porez na nekretnine u godišnjem iznosu od 300 eura, od iduće godine plaćao bi 480 eura.

"Pitanje je bi li se smanjila cijena najma"

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih nekretnina, od čega ih je u Zagrebu 55 tisuća.

"Pitanje je koliki je broj od tih 55 tisuća nekretnina nastanjiv, odnosno u koliko njih se doista može stanovati", kaže profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu i stručnjak za stambena pitanja Gojko Bežovan.

On napominje kako je dijelom riječ i o zapuštenim nekretninama te onima nad kojima se vode sporovi oko raspodjele obiteljskog nasljedstva.

"Povećanje poreza moglo bi rezultirati time da se dio praznih stanova ponudi na tržištu, ali je pitanje bi li se time smanjila cijena najma", dodaje.

Porez prema vrijednosti nekretnine?

Bežovan upozorava na još jedan problem oko najavljenog povećanja poreza na nekretnine u Zagrebu.

"Grad Zagreb geografski je jako široko određen pa je pitanje je li u redu nekome tko, primjerice, u Kašini ili Sesvetskim Selima ima prazan stan na lokaciji gdje moguće nema ni kanalizaciju ni vodu ni do kraja asfaltiranu cestu propisati istu visinu poreza kao i onome tko ima praznu nekretninu na Tuškancu i drugim atraktivnim dijelovima grada."

Hrvatska je, ističe Bežovan, porez na nekretnine uvela pod pritiskom OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) kako bi se kvalificirala za ulazak u tu organizaciju.

"Stav OECD-a je da se taj porez plaća imajući u vidu vrijednost nekretnine. Stoga zakon daje mogućnost gradovima i općinama da diferencirano odrede visinu poreza na svom području. Ali ako imate praznu nekretninu na lokaciji gdje nema kanalizacije ili asfalta pitanje je kome je možete dati u dugoročni najam osim migrantskim radnicima koji su postali specifična kategorija u smislu potražnje stanova za najam. Gradu (Zagrebu) je bila dana zakonska mogućnost da to odredi u smislu lokacije, ali nisu to napravili, a predstavljaju se kao vlast koja vodi računa o razlikama i pravednosti."

"Neki rubni dijelovi Zagreba imaju ruralna obilježja"

Bežovan podsjeća na člkanak 51. Ustava republike Hravtske koji kaže kako je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova (poreza) u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

"Ako vlasnik praznog stana u Sesvetskim selima i na Tuškancu plaća isti iznos poreza na nekretnine, je li to onda zaista na temelju gospodarskih mogućnosti? Protiv ustavnog načela pravednosti je da se porez odreže svima jednako ne imajući u vidu gospodarsku snagu. Analogije radi, u Zagrebu imamo nekoliko zona po kojima se plaća komunalna naknada prema atraktivnosti lokacije. Neki rubni dijelovi Zagreba nemaju urbana, nego ruralna obilježja. Tamo nema niti komunalne infrastrukture", kaže.

"Pogodit će i ljude čiji stanovi imaju namjenu"

Porez na nekretnine plaćaju i vlasnici stanova koji ih daju u kratkoročni najam. Ti stanovi nisu doslovno prazni, golih zidova.

"Smatramo da je to skandalozno i pogodit će ljude čiji stanovi se već vode kao namjenski stanovi. Njih DZS vodi kao nekretninu u funkciji i ne tretira ih kao nenaseljenu nekretninu", kaže nam Hana Matić, potpredsjednica udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).

"Samim time te nekretnine ne bi smjele imati isti tretman kao i one koje su posve prazne. Uloga takvih nekretnina posve je drugačija. One pridonose lokalnoj ekonomiji", dodaje.

Kada su davali primjedbe na turistički Plan upravljanja destinacijom Zagrebom, u udruzi SMOi izračunali su da je u zagrebu omjer broja stanova koji se koriste kao apartmani i onih koji to nisu 1 prema 125.

"Ti apartmani ničime ne opterećuju stambeni fond Grada Zagreba. Puno više ga opterećuje 55 tisuća posve praznih stanova, a ovako ih se sve trpa u isti koš. Mali iznajmljivači tretirani su kao da ne rade ništa i kao da im je nekretnina totalno van funkcije. To je potpuna kolizija. Mislim da bi gradonačelnik Tomašević trebao razmisliti o nekakvom ustupku ljudima koji imaju turistički najam. Znam da Grad ne želi poticati turistički najam, ali s omjerom 1:125 on i nije potaknut. To je smiješna brojka, nema tu ničeg alarmantnog. Možda bi Gradska skupština u tom smislu trebala reagirati", kaže potpredsjednica udruge SMOi.

"Nekretnina u koju je puno uloženo neće postati priuštivom"

Ona napominje kako je dio vlasnika nekretnina koje su bile u kratkoročnom turističkom najmu odustao od toga i "otišao" u dugoročni najam no ističe kako pritom treba uzeti u obzir kvalitetu tih nekretnina.

"Mahom nisu na nekim atraktivnim lokacijama i - recimo to tako - srednje su kvalitete. Budući da su porasle cijene najma, za vlasnike tih nekretnina bilo je oportunije da ih stave u dugoročni najam, a neki su na to bili primorani jer nisu uspjeli prikupiti potpise suglasnosti suvlasnika zgrada. No u najveći broj nekretnina za kratkoročni najam uloženo je dosta novca. Pa ako ste uložili 50-60 tisuća eura da takva nekretnina bude atraktivna i dobro prolazi na tržištu najma i u kojoj imate popunjenost 250 do 300 dana u godini - a vjerujte mi da je u Zagrebu puno takvih - nema šanse da ta nekretnina završi u dugoročnom najmu. U nju je previše uloženo."

Takva nekretnina, dodaje Matić, neće postati priuštivom.

"Ili će otići u jako skupi najam za koji nema potrebe ili će otići u prodaju. A onda će je kupiti onaj kojemu će to biti već četvrta-peta nekretnina ili će je kupiti stranac. I upravo tada ona će postati ono protiv čega se gradonačelnik Tomašević bori - prazna nekretnina", ustvrdila je potpredsjednica udruge SMOi.