Milanović na proslavi 250 godina Pravnog fakulteta: "Pravnik budućnosti mora ostati čovjek"

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović podsjetio je kako je ta škola bila formirana 1776. na latinskom i njemačkom jeziku, a tek krajem pretprošlog stoljeća na hrvatskom, što je bio ključni trenutak, dodavši kako su vlasti iz Beča i Budimpešte činile sve da osujete hrvatske institucije.

Po njegovim riječima, hrvatski pravnici nikada ne bi trebali osjećati kompleks inferiornosti u susretu s inozemnom konkurencijom jer je zagrebački Pravni fakultet oduvijek bio "stroga, malo pretenciozna, ali stvarno dobra škola“.

"Ostanite takvi – strogi, selektivni, elitna škola to mora biti“, poručio je Milanović, dodavši kako Pravni fakultet kroz povijest, za razliku od nekih drugih, nije bio rasadnik radikalnih ideja i nemira, već stabilna institucija.

Velikim izazovom za struku smatra hiperprodukciju kadrova u kombinaciji s tehnološkim napretkom, navevši kako je krajem osamdesetih godina u Komori bilo registrirano tek 250 odvjetnika, dok ih je danas više od dvije tisuće, pa najveću opasnost vidi u tome što bi odvjetnički uredi, vođeni željom za uštedom, mogli početi masovno mijenjati ljudski rad umjetnom inteligencijom.

"Ako čujete od odvjetnika kako je umjetna inteligencija sjajna zamjena za ono što trenutno plaća za ljudski rad, oni će jamačno krenuti tim putem. To znači da će umjesto pet ljudi trebati dvoje, a mladi odvjetnici bit će lišeni formativnog perioda koji traje deset do petnaest godina“, upozorio je.

Dekanica Pravnog fakulteta Romana Matanovac Vučković rekla je kako umjetna inteligencija već sada može pisati podneske, tužbe, pretraživati praksu, članke, izvore, pa i predlagati određena, pa će u budućnosti biti potrebna velika doza fleksibilnosti i prilagodljivosti.

Dodala je kako biti pravnik znači zastupati interese drugoga, govoriti za slabijega, imati hrabrost presuditi, razlikovati milosrđe od pravednosti i donijeti odluku koju drugi neće voljeti, a ponekad ni onaj koji je donosi, ali ne zato što je popularna nego ispravna i u skladu s pravom.

Lakušić: Utjecaj Pravnog fakulteta nadilazi akademske okvire

Pravnik budućnosti nije onaj koji će moći raditi brzo i precizno kao stroj, u nadolazećem vremenu strojeva pravnik budućnosti je čovjek, a posao Pravnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu u idućih 250 godina je obrazovati, odgajati, podučavati i njegovati ljude. "Ne smijemo zakazati u toj svojoj dužnosti jer ako mi zakažemo to će imati dalekosežne negativne posljedice na cijelo naše društvo", ocijenila je.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je kako je Pravni fakultet tijekom svoje duge povijesti izrastao u instituciju čiji utjecaj nadilazi akademske okvire, a obilježile su ga generacije istaknutih nastavnika, znanstvenika i studenata koji su svojim radom sudjelovali u oblikovanju pravnog sustava, razvoju državnih institucija i jačanju pravne kulture.

"Unatoč velikim društvenim i političkim promjenama, čuvao je i razvijao temeljne vrijednosti na kojima počiva svako uređeno društvo, vladavinu prava, pravdu, slobodu, odgovornost i poštivanje ljudskog dostojanstva, a upravo je njihovim povezivanjem s izazovima koje nosi vrijeme jedno od obilježja tog fakulteta”, istaknuo je.

Sudac Europskog suda za ljudska prava Davor Derenčinović ustvrdio je kako 250 godina nije samo broj ili isprazni povijesni podatak, već neprekinuti slijed ljudi, sudbina, država, režima, posrnuća i postignuća, a dok su ratovi, pandemije, potresi, promjene režima ostavili trag na pročeljima Fakulteta njegovi su se temelji održali, koji se ponajprije kroz generacije koje su Hrvatskoj davali svoj doprinos.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je kako je Pravni fakultet, dok su se mijenjali državni sustavi i društvene okolnosti sačuvao svoj kontinuitet, dok su njegovi, nastavnici i studenti pridonosili razvoju hrvatskog prava, pravosuđa i socijalne politike.

"Pravna znanost ima zahtjevnu zadaću razumjeti postojeći poredak, ali zadržati slobodu da propituje njegovu opravdanost, dosljednost i učinke i u tome vidim važnu vezu akademske izvrsnosti i javne dužnosti. Nama koji obnašamo javne dužnosti demokratski mandat daje ovlasti da odlučujemo, ali nas obvezuje da svoje odluke obrazložimo, otvorimo ih nadzoru i preuzimamo odgovornost za odluke”, istaknuo je.

Predsjednica Vrhovnog suda RH Mirta Matić napomenula je kako se profesionalni uspjeh pojedinca ne mjeri se samo brojem znanstvenih postignuća, presuda, brojem ročišta, nego tu vrijedi samo jedno pravilo, taj uspjeh se uvijek u konačnici mjeri samo brojem mladih kolega kojima su uspjeli neprekinutim lancima prenošenja znanja i vještina prenijeti prije svega strast prema pravu, a nakon toga razmišljanje primjenom pravne logike. "Bez tih vještina pravna znanost se ne može prilagođavati promjenama u društvu”, dodala je.

Predsjednik Ustavnoga suda RH Frane Staničić smatra kako je pravo život, štit, utočište i sigurnost, ono omogućava "da kralj i pastir imaju pred pravom jednake mogućnosti", dok je njihova misija to prenijeti studentima te je izgradnja pravnog sustava i vladavine prava ogromna odgovornost, ali i veliki privilegij, čega mora biti svjestan svaki nastavnik i student.

"Pravni fakultet imao je i veliku ulogu vidljivu kroz cijelu našu povijest, a to je očuvanje ideje hrvatske državnosti i hrvatskog državnog prava u svim složenim oblicima koje je Hrvatska imala. Naša povijest bila bi bitno drugačije da se Pravni fakultet nije postavio kao zaštitnik nacionalnih i državnih interesa”, naglasio je.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izaslanik predsjednika Vlade RH, rekao je kako umjetna inteligencija nije budućnost, ona je već prisutna, no treba ju gledati kao pomoćno sredstva da pomogne pravosudnim dužnosnicima i zato su krenuli u razvijanje alata koji će sucima u predmetima, pogotovo onim složenima, napraviti sažetak, ali odluka mora i dalje ostati na čovjeku.

Saborski zastupnik Ivan Malenica, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, kazao je da je povijest tog fakulteta neraskidivo povezana s poviješću hrvatskom državnošću, ali i težnjama hrvatskog naroda da svoju slobodu prava i budućnost gradi na čvrstim institucijama i vladavini prava, jer snaga države ne mjeri se samo gospodarskom moći ili međunarodnim položajem, već kvalitetom institucija, povjerenjem građana i jednakošću svih pred zakonom.

Uz predstavljanje crtica iz povijesti Fakulteta, u glazbenom dijelu programa nastupio je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Vetona Marevcija, uz tenora Roka Radovana.

Pravni fakultet, danas jedini zagrebačkog Sveučilišta s neprekinutim kontinuitetom, osnovan je 1776. odlukom carice Marije Terezije, kao dio Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, a nastava je započela 4. studenoga te godine, na dan koji se i danas obilježava kao Dan Fakulteta.