Profesor iz BiH vodi "trezor sudnjeg dana". Čuva više od 1,4 milijuna uzoraka: "Poput crne kutije"

Ovaj 46-godišnji profesor genetike i oplemenjivanja bilja rođen je u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1990-ih, za vrijeme rata u BiH, kao izbjeglica otišao je u Švedsku. Poslije se vratio u domovinu, gdje je studirao poljoprivredne znanosti i genetiku, a zatim počeo predavati na Sveučilištu u Sarajevu.

Tijekom studija Gaši se zainteresirao za rad banaka sjemena, u kojima se čuvaju različite sorte biljnih vrsta. Uključio se u projekt SEEDNet (South East European Development Network on Plant Genetic Resources), posvećen razvoju banaka gena u zemljama istočne Europe, piše EL PAÍS.

Godine 2008. pokrenuo je prvu banku biljnih gena u Bosni i Hercegovini. Međutim, tijekom pandemije covida-19 banka se suočila s financijskim poteškoćama. Åsmund Asdal, tadašnji koordinator Globalne banke sjemena na Svalbardu, potaknuo je Gašija da duplikate sjemena pohranjenog u Sarajevu pošalje projektu BOLD (Biodiversity for Opportunities, Livelihoods and Development) te ga pozvao da drugi komplet pohrani u poznatom norveškom trezoru.

"Noina arka sjemena"

Profesor tada nije mogao ni zamisliti da će samo nekoliko godina poslije naslijediti Asdala na čelu Svalbarda. Danas se u toj „Noinoj arci sjemena“, koja djeluje od 2008. godine, čuva više od 6500 sorti iz više od 100 zemalja.

Fuad Gaši nedavno je boravio u španjolskoj Valenciji, gdje je sudjelovao na osmom ftalks Food Summitu, okupljanju stručnjaka, tvrtki, investitora i startupova posvećenom budućnosti hrane. U svom je izlaganju upozorio da gubitak raznolikosti poljoprivrednih kultura čini sustave proizvodnje hrane ranjivijima. To zauzvrat smanjuje i raznolikost naše prehrane. Govorio je i o mogućnostima koje Svalbard pruža kada je riječ o prilagodbi budućih poljoprivrednih kultura novim klimatskim uvjetima.

"Najzanimljivije kod ovog posla jest koliko je raznolik. Svaki tjedan na svoj popis dodam nešto novo. Još uvijek učim, ali prije nego što sam preuzeo Svalbard već sam vodio banku gena. Dakle, bio sam „s druge strane“. Prijelaz na ovu funkciju prošao je odlično jer svog prethodnika poznajem već 20 godina. A budući da je ovaj projekt rezultat suradnje norveškog Ministarstva poljoprivrede i hrane, Global Crop Diversity Trusta i Nordijskog centra za genetske resurse (NordGen), uvijek imam osjećaj da je netko uz mene i da mi može pomoći kada se pojavi novi izazov", rekao je.

"Još 2024. došao sam ondje kao gost kako bih pohranio sjeme iz naše banke gena u Sarajevu i tada sam je vidio izvana. Kad sam stigao, pomislio sam da moram dobro obratiti pozornost na sve jer je, realno gledajući, to vjerojatno bila moja jedina prilika da posjetim Svalbard.

Tek u lipnju 2026. uspio sam vidjeti unutrašnjost jer nitko ne ulazi u trezor ako ondje nema neki konkretan posao. Bilo je to nevjerojatno iskustvo. I nije riječ samo o ulasku. Sam posao pohranjivanja kutija sa sjemenom, koji ne obavljamo često jer se vrata otvaraju samo tri puta godišnje, bio je nevjerojatan.

Ako na trenutak zastanete i razmislite o tome što radite, o tom sjemenu koje je rezultat pažljivog odabira i rada generacija poljoprivrednika tijekom tisuća godina, ili o činjenici da se nalazite ispod planine vrlo blizu Sjevernog pola, sve je to prilično impresivno", dodaje profesor.

"To nije banka sjemena u tradicionalnom smislu. Mi zapravo služimo kao sigurnosna kopija drugih banaka sjemena diljem svijeta. Naša je najvažnija funkcija pomoći bankama gena da zaštite svoj materijal jer upravo one održavaju bioraznolikost koja nam pomaže razvijati nove sorte poljoprivrednih kultura kojima možemo prehraniti stanovništvo. Ta bioraznolikost jedan je od odgovora na sve izazove s kojima se suočavamo u poljoprivredi i opskrbi hranom."

"Mi smo poput crne kutije. Sjeme ne diramo, samo ga čuvamo na temperaturi od -18 Celzijevih stupnjeva, što omogućuje da traje vrlo dugo. Banke sjemena u pojedinim zemljama odgovorne su za njegovu sadnju i provjeru je li još uvijek sposobno za klijanje", dodao je.

Koliko se uzoraka sjemena trenutačno čuva na Svalbardu?

"Više od 1,4 milijuna. Svaka od triju komora za čuvanje sjemena na Svalbardu ima kapacitet od 1,5 milijuna uzoraka. Jednu smo komoru već napunili i počeli smo puniti drugu.

Od banaka sjemena tražimo da ne pohranjuju ništa što nije jedinstveno. Time želimo izbjeći duplikate i biti učinkoviti, iako još uvijek imamo mnogo prostora. Na Svalbardu čuvamo povijest poljoprivrede."