“Putin je dopustio da njime upravljaju ružne frustracije, cijenu plaća Ukrajina”

Vijesti 26. velj 202210:54 > 13:44
Izvor: N1

Bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević bio je gost Novog dana i komentirao invaziju Rusije na Ukrajinu.

U ovom trenutku, tvrdi Kovačević, diplomacija može malo toga zbog toga što je odluka predsjedika Putina da provede invaziju na Ukrajinu došla u trenutku kad se činilo da su se otvorile mogućnosti za diplomatske uspjehe.

“U trenutku kad su se otvorile mogućnosti za diplomatsko rješavanje, Putin se odlučio na invaziju Ukrajinu i doveo u pitanje bilo čega što su oni ruska diplomacija do jučer govorili”, rekao je.

VEZANE VIJESTI

Vijeće sigurnosti UN-a nije moglo donijeti rezoluciju kojom bi se osudila ruska invazija jer je Rusija na to stavila veto.

“Zbivanja u Srbiji 1999. godine su ključno ishodište vanjskopolitičkih frustracija ruske federacije i očito ruskog predsjednika. Do ožujka 1999. su Rusija i SAD bile saveznice. Otad nastupa razlaz koji je doveo do dramatične situacije. Predsjednik Putin frustriran time što Rusija ipak nije toliko moćna sila kao SAD želi pokazati da može učiniti čak i više zla nego što je bila u stanju Amerike kršeći temelje međunarodnog prava i povelju Ujedinjenih naroda”, objašnjava Kovačević.

Hoće li sankcije Rusiji polučiti uspjeh?

Smatra da se može očekivati da će u nekom dužem razdoblju pokazati određene rezultate, ali da bi neke sankcije poput ukidanja Swifta bile mnogo jače.

“Posljedice ukidanja SWIFTA bi se osjećale i na Zapadu jer bi mnoge financijske transakcije bile onemogućene. Zapad i dalje kalkulira što može značiti da se još uvijek ljudi drže zdravog razuma, dok ruski predsjednik povlači poteze koji su izvan granica bilo kakvog racionalnog predviđanja. Rusija je ovu invaziju opravdala namjerom da denacificira Ukrajinu. Međutim, jučer su se pojavile izjave da će Rusija zapravo denacificirati Europe. Upućene su i otvorene prijetnje Finskoj i Švedskoj jer su počele razmišljati o članstvu u NATO-u”, rekao je.

Objasnio je i što može biti zabrinjavajuće za Hrvatsku.

“To što je predsjednik Putin nabrajući pojedinačno proširenja NATO saveza i koja proširenja on smatra ugrožavanjem nacionalne sigurnosti Ruske Federacije, naveo je i Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju. Mi možemo prihvatiti tezu da je širenje NATO saveza na istok do granica Ruske Federacije u stanovitom smislu prijetnja nacionalnoj sigurnosti Ruske Federacije. Ali kakve veze sa sigurnošću Ruske Federacije ima učlanjenje Crne Gore? Ruski predsjednik dopustio je da njime upravljaju vrlo ružne frustracije, a cijenu toga danas plaća Ukrajina”, rekao je.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar