Upozorenje Ministarstva​: Ako ovo nađete, nemojte dirati ni micati

Akcija počinje sa zračne luke Vinkovci-Sopot, a mamci će se najprije distribuirati na području sjeverne Hrvatske. Nakon toga cijepljenje će se nastaviti u južnom dijelu zemlje.

Ministarstvo upozorava građane da mamce pronađene u prirodi ne diraju niti premještaju, osim u posebno predviđenim okolnostima.

Više od 2,6 milijuna mamaca godišnje

Oralno cijepljenje lisica u Hrvatskoj provodi se od 2011. godine, dvaput godišnje, u proljeće i jesen.

Jesenska kampanja namijenjena je stvaranju imuniteta lisica prije sezone parenja, dok se proljetnom akcijom osigurava cijepljenje mladih životinja.

Tijekom 2026. godine cijepljenje se provodi na cijelom području Hrvatske, osim na jadranskim otocima. U svakoj kampanji predviđeno je polaganje 1.332.925 mamaca, odnosno ukupno 2.665.850 tijekom godine.

Mamci se izbacuju iz zrakoplova pomoću posebnih uređaja opremljenih GPS sustavom. Na površini od jednog četvornog kilometra polaže se 25 mamaca, a udaljenost između njih iznosi približno 80 metara.

Takav način distribucije omogućuje da se u relativno kratkom vremenu cjepivo rasporedi na velikom području.

Kako izgledaju mamci i što sadrže?

Za cijepljenje lisica koristi se cjepivo Rabadrop proizvođača Bioveta, koje sadrži oslabljeni virus bjesnoće, soj SAD Clone.

Cjepivo je u obliku ružičaste tekućine smještene u plastično-aluminijskoj kapsuli unutar hranjivog mamca.

Mamac je tamnosmeđe boje, izgledom podsjeća na kolačić, a ima intenzivan miris i okus koji privlače divlje životinje.

Kada lisica zagrize mamac, probija kapsulu i oslobađa cjepivo. Dodirom cjepiva sa sluznicom usne šupljine započinje stvaranje imuniteta.

Prema podacima Ministarstva, lisice razvijaju imunitet u roku od 21 dana, a zaštita traje najmanje 12 mjeseci.

Mamci sadrže i tetraciklin, koji se taloži u zubima životinja i služi kao pokazatelj da je lisica pojela mamac.

Što učiniti ako pronađete mamac?

Ministarstvo posebno upozorava građane da mamce pronađene u prirodi ne diraju niti premještaju.

Ako se mamac nađe u dvorištu obiteljske kuće, parku ili na dječjem igralištu, može se premjestiti u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume, ali isključivo uz zaštitu ruku i bez izravnog dodira s kožom.

Neoštećeni mamci nisu opasni za zdravlje ljudi, no njihov intenzivan miris može se prenijeti na kožu.

Ako je omot mamca oštećen i vidljiva je tekućina s cjepivom, mamac više nije djelotvoran. U tom slučaju potrebno ga je, uz obvezno korištenje zaštitnih rukavica, staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru radi pravilnog uklanjanja.

Nakon dodirivanja vanjskog omota mamca ruke treba temeljito oprati vodom i sapunom.

Ako tekućina iz mamca dođe u dodir s kožom ili sluznicom, potrebno je odmah se obratiti liječniku.

Ministarstvo napominje i da mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ali nisu namijenjeni njihovu cijepljenju. Psi i mačke koji pojedu mamac ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće.

Hrvatska ima status zemlje slobodne od bjesnoće

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine.

Zahvaljujući kontinuiranom provođenju oralnog cijepljenja lisica od 2011. godine, Europska komisija Hrvatskoj je 2021. dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.

Unatoč tome, Ministarstvo ističe važnost nastavka preventivnih mjera zbog mogućnosti ponovnog unošenja bolesti iz drugih zemalja.

Program cijepljenja na području cijele Hrvatske odobrila je i sufinancira Europska komisija do 2027. godine. Nakon toga provedba će, ovisno o epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, biti usmjerena na područja s povećanim rizikom od pojave bjesnoće.

U praćenju učinkovitosti programa važnu ulogu imaju lovačka društva i građani, koji sudjeluju u dostavi odstrijeljenih, uginulih i u prometu stradalih divljih životinja na veterinarske pretrage.

Bjesnoća je smrtonosna bolest, ali se može spriječiti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest koja pogađa domaće i divlje životinje, ali se može prenijeti i na ljude.

U prirodi su važni prijenosnici divlji mesojedi, osobito lisice, dok su u pojedinim dijelovima svijeta glavni izvor zaraze psi.

Prema podacima koje navodi Ministarstvo, urbana bjesnoća, čiji su glavni prijenosnici psi, uzrokuje više od 50.000 smrtnih slučajeva godišnje, ponajprije u zemljama u razvoju u Aziji i Africi.

Bolest je smrtonosna nakon razvoja simptoma, ali se zaraza može spriječiti pravodobnim postupanjem nakon izlaganja virusu.

Zato Ministarstvo upozorava da u slučaju ugriza ili ogrebotine psa, mačke, lisice ili druge divlje životinje ranu treba odmah temeljito oprati velikom količinom vode i sapuna.

Nakon toga potrebno je što prije javiti se liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici, kako bi se procijenio rizik i po potrebi provela zaštita protiv bjesnoće.