Mršić: Do poskupljenja struje ne mora doći, Vlada može žrtvovati profit HEP-a

Vijesti 26. sij 202217:43 > 18:36
Izvor: Marin Tironi/PIXSELL

Cijene energenata sigurno će rasti, a Vlada će učiniti sve da ublaži rapidna povećanja, sukus je to izjave ministra gospodarstva Tomislava Ćorića. Premijer Andrej Plenković još je jučer najavio intervencije u PDV, vaučere i ulogu HEP-a, no detalji su i dalje nepoznati. O poskupljenjima koja nas čekaju nakon 1. travnja u Newsroomu smo razgovarali s ekonomistom i bivšim šefom Podravke Zvonimirom Mršićem.

Vlada priprema cijeli paket mjera. Građani poskupljenja osjećaju i kada odlaze u trgovinu. U Hrvatskoj zasad još nije došlo do rasta cijena energenata, to se očekuje u travnju.

“Situacija i problem su kompleksni. Treba reći da je Vlada napravila dobar posao jer je zamrznula cijene plina i struje za potrošače, za građanstvo. Opskrbljivači su mogli zakupiti dovoljno plina da kraja sezone grijanja imaju plina p ostaroj cijeni. Oni koji su mislili da će cijena pasti sada su suočeni s problemima, kao Zagrebačka plinara koja sada ima veće cijene i onda to pretače na gospdoarstvo. Mislili su da će cijena plina uoči zimske sezone pasti, to se nije dogodilo i oni sad imaju preblome. Neki drugi opskrbljivači nude svojim kljientima niže cijene, to je isto činjenica u Hrvatskoj”, rekao je Mršić te dodao:

PROČITAJTE JOŠ

“Što se tiče općih poskupljenja, od početka prošle turističke sezone pa krajem godine i sada u siječnu de facto smo doživljeli, odnosno doživljavamo najznačajniji rast cijena. Prema istraživanja, percepcija potrošača o inflaciji je višestruko veća i mi kao potrošači smo u suštini spremni na to da netko diže cijene. Naravno da su onda prozivođači iskoristili mogućnost i digli cijene. Jesu li samo za onoliko koliko su se povećali ulazni parametri – ne, sigurno ne. Ugradili su dva rizika: buduće povećanje ulaznih parametara i drugo, uvođenje eura. Da budemo malo optimistični. moja je procjena da će cijene još rasti uoči turističke sezone, što se događa svake godine događa, ali kada će početi dvojno označavanje cijena, 1. rujna, tada će, moja je procjena, cijene biti fiksirane oko godinu dana. Imat ćemo godinu i nešto više dana stabilnosti cijena.”

Ova je godina ključna za uvođenje eura. Može li inflacija to poremetiti?

“Ajmo ovako, Zakon o HNB-u kaže da je osnovni, temeljni cilj te institucije stabilnost cijena. Dobro bi bilo od njih čuti što su činili i što će činiti da bi ostvarili taj temeljni cilj. Kriterij da ne smijemo imati značajno veću infalciju nego što je prosjek Europske unije, mislim da ćemo to ostvariti. Sve će se činiti da se kriteriji za uvođenje eura ostvare i tu ne vidim neki značajn rizik”, rekao je Mršić.

Porastom cijena, kaže Mršić, moći ćemo smanjiti budžetski deficit jer će se u državnu blagajnu sliti više novca.

“Što se tiče inflacije, jedan od uzroka je i veća potražnja, a manja ponuda. Svijet je u vrijeme covida stao i još uvijek se nije vratio tamo gdje bi trebao biti. U međuvremenu su vlade štancale milijarde, u konačnici imamo da je prosincu potrošnja u Hrvatskoj bila milijardu eura veća nego 2019. Imamo veću potražnju, imali smo više novca, a s druge strane ponude nije bilo. To je dijelom isto tako utjecalo na inflaciju. U ovoj godini imamo tu veću količinu novca, plaće su nešto rasle, ljudi su dobili nešto rasterećenja, ima tog novca, novca će biti, bez obzira što će cijene rasti, više PDV-a će se ubrati. Budući da naš dug još uvijek ima više kamatu nego što je potrebno za eurozonu, trebale bi kamate padati. Inflaciju mislim da ćemo držati pod kontorlom do sedmog mjeseca kada dobijemo zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu”, komentirao je Mršić.

N1

Što će biti 1. travnja, trebamo li strahoviti od povećanja cijena plina i struje?

“Mislim da je za građane veći problem trenutno poskupljenje robe široke potrošnje. Imamo udar u 12. i prvom mjesecu i još jedno poskupljenje će biti u šestom mjesecu. Što se tiče plina, tada prestaje sezona grijanja, a što se struje tiče, gotovo i nema potrebe da raste, barem ne značajno. Mi 70 posto energije proizvodimo iz vlastitih izvora. Ako se želi žrtvovati profit HEP-a, možemo s druge strani imati energiju koja svima može biti neznatno skuplja. Ili druga varijanta, da Vlada reagira samo prema određenim skupinama”, odgovara Mršić.

Premijer Plenković je već spominjao vaučere, odnosno njihovo proširenje.

“Može se to jako rastegnuti jer HEP je državna tvrtka i mi to proizvodimo i znaše vode, akumalcijskih jezera, nešto iz nuklearke, nešto termo. Nama se neće povećavati ulazni troškovi za proizvodnju sturje. Što se tiče plina, oko 25 posto proizvodimo iz vlastitih izvora. INA više nije u našem vlasništvu pa ne možemo gledati na način da smanjimo dobit, ali koncesijska naknada za vađenje tog plina je 25 posto, mislim da je najniža i Vlada ima instrument da to poveća i iz te tzv. rudarske rente formira fond za vaučere, za subvencije, za saniranje… Tu se može skupti jaku puno novca, dovoljno da bi se ugroženim skupinama anuliralo poskupljenje plina i struje”, smatra Mršić.

Ističe da bi se posebno trebalo pobrinuti za umirovljenike.

“Kao mjera, osim vaučera, mislim da bi Vlada trebala razmisliti da za Uskrs vlada umirovljenicima dodijeli vrlo ozbiljan iznos uskrsnice čime će sanirati umirovljenicima nastala poskupljenja. U svakom slučaju fokus je po meni, što se tiče političara, previše na energiji koju nećemo osjetiti do travnja, a možda se i cijene budu globalno korigirale, a svakodnevno smo suočeni s povećanjem cijena robe široke potrošnje koje su velik dio košarice naših građana i mislim da treba vidjeti što je tu sve potrebno učiniti, u konačnici možda doći i do mjera koje nisu tržišne. Ako doista cijene toliko narastu, država može narediti da proizvođači određenih proziva određenu količinu proizvoda moraju prodavati po nekoj cijeni i naći kompenzacijsku mjeru kako će to učiniti. Država ne može reći da ne može intervenirati, treba vidjeti kako da se pomogne najugroženijima i da ne generiramo veću potražnju s intervencijom, kao što smo u stanogradnji. Mislim da postoji dosta načina i mjera koje se mogu poduzeti da se taj šok ublaži. Samo je pitanje što se u konkretnom trenutku želi učiniti”, zaključio je Mršić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar