Pojavila se nada za liječenje jednog od najsmrtonosnijih karcinoma – raka gušterače

Rezultati su predstavljeni na nedavnoj konferenciji o raku u San Diegu, no važno je naglasiti da su prikupljeni na malom uzorku pacijenata, da još nisu objavljeni u znanstvenim časopisima niti prošli regulatornu provjeru. Nijedan od ovih tretmana zasad nema službeno odobrenje za primjenu, piše The New York Times, a prenosi Nova.rs.

Rak gušterače, organa smještenog duboko u trbuhu koji ima ključnu ulogu u probavi i regulaciji šećera u krvi, odnosi više od 50.000 života godišnje samo u Sjedinjenim Američkim Državama. To čini oko osam posto svih smrtnih ishoda od raka. Većina oboljelih umire u roku od godinu dana od postavljanja dijagnoze, dok petogodišnje preživljenje iznosi svega 13 posto.

Upravo zbog ograničenih terapijskih opcija i slabih učinaka postojećih metoda, nova istraživanja izazivaju veliko zanimanje stručne javnosti.

Produljenje života od pola godine

Jedan od eksperimentalnih lijekova, daraxonrasib, pokazao je značajno produljenje života pacijenata. U kasnoj fazi kliničkog ispitivanja, oboljeli koji su primali ovaj lijek živjeli su u prosjeku više od 13 mjeseci, dok su oni na standardnoj kemoterapiji imali manje od sedam mjeseci. Takav pomak – produljenje života za oko pola godine – u ovom području smatra se iznimno rijetkim. Tvrtka koja razvija lijek navodi i da su nuspojave uglavnom podnošljive.

Među najčešće prijavljenim nuspojavama bili su osip, proljev, umor i mučnina, no nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan sa samim tretmanom.

Zanimljiv primjer dolazi i iz prakse. Bivši američki senator Ben Sasse, koji je krajem prošle godine otkrio da boluje od terminalnog raka gušterače, sudjelovao je u kliničkom ispitivanju ovog lijeka. Iako su mu liječnici prvotno prognozirali svega nekoliko mjeseci života, terapija je dovela do smanjenja tumora i omogućila mu da smanji upotrebu lijekova protiv bolova, unatoč nuspojavama poput osipa na licu.

Tvrtka koja stoji iza ovog lijeka planira uskoro zatražiti odobrenje regulatornih tijela, a američka Agencija za hranu i lijekove već je omogućila ubrzani postupak razmatranja.

Personalizirano mRNA cjepivo

Drugi smjer istraživanja usmjeren je na personalizirano cjepivo temeljeno na mRNA tehnologiji. Za razliku od klasičnih cjepiva koja sprječavaju infekcije, ovaj pristup ima za cilj pomoći organizmu da se izbori s već postojećim karcinomom.

U ranoj fazi ispitivanja sigurnosti, rezultati su također ohrabrujući. Među pacijentima čiji je imunološki sustav reagirao na terapiju, čak sedmero od osmero bilo je živo i do šest godina nakon posljednje doze. Nasuprot tome, među onima kod kojih nije došlo do imunološkog odgovora, preživjelo je samo dvoje od osmero.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da studije ove faze nisu osmišljene kako bi potvrdile učinkovitost, već ponajprije sigurnost terapije. Na razvoju ovog cjepiva rade tvrtke BioNTech i Genentech.

Rak gušterače otkriva se teško i kasno

Rak gušterače i dalje ostaje posebno izazovan za liječenje. Za razliku od nekih drugih malignih bolesti, poput raka dojke ili određenih vrsta leukemije, kod kojih su suvremene terapije značajno produljile život i pretvorile bolest u kronično stanje, kod raka gušterače napredak je spor.

Jedan od ključnih problema jest što se bolest najčešće otkriva kasno, jer u ranim fazama ne daje jasne simptome. Pacijenti često tek naglim gubitkom tjelesne mase ili pojavom žutice shvate da nešto nije u redu. Dodatno, terapije poput imunoterapije, koje su donijele revoluciju u liječenju drugih vrsta raka, kod raka gušterače dosad nisu dale značajne rezultate.

Upravo zato i najmanji pomaci u istraživanjima ovog tipa bude veliku nadu među liječnicima i pacijentima.