Doktorica Vesna Stojanov, kardiologinja i predsjednica Udruge za hipertenziju Srbije, kaže za RTS da su zamaranje, nemogućnost obavljanja fizičkih aktivnosti koje ste ranije mogli, nelagoda u grudima, kratak dah, poremećaj ritma, kada osjetite da zatreperi srce – simptomi su koji ukazuju da dr trebate javiti kardiologu nakon preležanog covida-19.

Svjetska istraživanja pokazuju da je broj ljudi koji imaju dugoročne posljedice nakon preležanog covida-19 značajan, više od 80 posto ljudi ima makar jedan preostali simptom čak šest mjeseci kasnije.

Doktorica Vesna Stojanov rekla je za RTS da poslije covida-19 nešto ubrzanije dolazi do zapaljenja i razvoja procesa arteroskleroze.

“Međutim, ako pogledamo strukturu pacijenata koji najčešće obolijevaju od covid infekcije s određenim komplikacijama, to su upravo kardiovaskularni bolesnici, to je starija populacija s već pridruženim kardiovaskularnim bolestima i onda su komplikacije u kasnijem periodu mnogo češće”, objašnjava Stojanov.

Takvi pacijenti, kako je dodala, imaju puno viši krvni tlak, čest poremećaj krvnog ritma.

“I mladi ljudi, koji nisu znali da imaju neke bolesti i smatraju se apsolutno zdravima, nakon preležane covid infekcije imaju taj kratak dah, imaju zamaranje, osjećaj pritiska, nelagode u grudima i dolaze kod kardiologa. Kod njih nalazimo ili poremećaj ritma u vidu ubrzanog srčanog rada ili su u pitanju neke ekstra sistole”, navodi doktorica.

Kod mladih su, kaže, česte i upale srčanog mišića, miokardite.

Kaže da se povećava i broj prvih pregleda i broj kontrolnih pregleda nakon preležanog covida-19.

Simptomi zbog kojih se treba javiti lekaru

Upitana koji simptomi ukazuju da se treba javiti kardiologu nakon preležanog covida, dr. Stojanov navodi da su to zamaranje, nemogućnost obavljanja onih fizičkih aktivnosti koje ste do sada mogli, nelagoda u grudima, kratak dah, poremećaj ritma, kada osjetite da zatreperi srce.

“To su već neki razlozi zbog kojih se treba javiti liječniku”, ističe dr. Stojanov.

Neki ljudi se poslije covida ne oporave iako uzimaju terapiju, vitamine, odmaraju se.

Vesna Stojanov objašnjava da to ovisi o imunološkom sustavu, pridruženim bolestima, a kardiovaskularne bolesti su često udružene.

“Ako imamo pacijente koji su pod stresom, također je oporavak teži”, dodaje doktorica.

Napominje da je nakon covid infekcije oporavak dug, preporučuje se postepeno uvođenje aktivnosti, ali se dogodi da pacijent kreće odmah raditi sve što je radio i prije infekcije.

“Pacijenti kreću odmah obavljajati sve svoje aktivnosti i to je razlog jer se jednostavno ne može organizam na adekvatan način prilagoditi svim tim novim obavezama. Covid infekcija dovodi do toga da i kardiovaskularni sustav dosta trpi”, zaključuje Vesna Stojanov.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.