Zašto siromašni Europljani žive duže od bogatih Amerikanaca?

Pixabay/Ilustracija

Stopa preživljavanja bogatih Amerikanaca bila je usporediva s najsiromašnijim ljudima u sjevernoj i zapadnoj Europi te s istočnoeuropskom populacijom općenito. Siromašni Europljani mogu očekivati da će živjeti barem jednako dugo kao bogati Amerikanci – a u nekim slučajevima čak i duže, pokazalo je novo istraživanje.

Zdravlje ljudi i koliko dugo žive često je povezano s količinom novca koju posjeduju, jer bogatstvo poboljšava pristup obrazovanju, dobrim poslovima, nutritivno bogatoj hrani i zdravstvenoj skrbi, piše Euronews.

No čak i najsiromašniji ljudi u zemljama poput Nizozemske i Francuske imaju tendenciju živjeti duže od bogatih Amerikanaca, prema novim istraživanjima objavljenima u časopisu New England Journal of Medicine.

Analiza je obuhvatila gotovo 74.000 ljudi u SAD-u i 16 europskih zemalja, u dobi između 50 i 85 godina u 2010. godini, a njihovo preživljavanje pratilo se do 2022. godine.

Podjela Europe i stope smrtnosti

Europljani su u ovom istraživanju podijeljeni u tri skupine:

Sjeverna i zapadna Europa (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Švedska i Švicarska)

Južna Europa (Italija, Portugal i Španjolska)
Istočna Europa (Češka, Estonija, Mađarska, Poljska i Slovenija)

U svim skupinama, stopa smrtnosti u SAD-u iznosila je 6,5 na 1.000 osoba tijekom razdoblja istraživanja. U usporedbi s tim, stope su iznosile:

2,9 u sjevernoj i zapadnoj Europi
4,9 u južnoj Europi
5,8 u istočnoj Europi

Odnos zdravlja i bogatstva

Iako postoji povezanost između bogatstva i preživljavanja posvuda, razlika u zdravlju između najbogatijih i najsiromašnijih bila je šira u SAD-u nego u bilo kojoj europskoj zemlji, pokazalo je istraživanje.

Najsiromašniji Amerikanci imali su najniže stope preživljavanja i u prosjeku su umirali mlađi od svojih europskih ‘vršnjaka’.

Ali čak su i najbogatiji Amerikanci bili u lošijem položaju od mnogih Europljana.

Bogati Amerikanci imali su niže stope preživljavanja nego bogati ljudi u južnoj Europi – kao i svi u sjevernoj i zapadnoj Europi, neovisno o imovinskom statusu.

Stopa preživljavanja bogatih Amerikanaca bila je usporediva s najsiromašnijima u sjevernoj i zapadnoj Europi te s istočnoeuropskim građanima.

“Ovi nalazi su oštar podsjetnik da čak ni najbogatiji Amerikanci nisu zaštićeni od sistemskih problema u SAD-u koji pridonose nižem očekivanom životnom vijeku“, rekla je Irene Papanicolas, zdravstvena ekonomistica sa Sveučilišta Brown koja je vodila istraživanje.

Uloga društvene infrastrukture

Amerikanci i zapadni Europljani često imaju više novca nego ljudi u drugim dijelovima svijeta, napominju istraživači, ali odnos između bogatstva i zdravlja ne ovisi samo o veličini bankovnog računa.

Umjesto toga, važnije je koliko je netko bogat u odnosu na druge u svojoj zemlji. Razlika u bogatstvu u SAD-u ekstremnija je nego u gotovo bilo kojoj drugoj razvijenoj zemlji, dok istovremeno ima „slabije društvene strukture“ i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.

To bi moglo pomoći objasniti zašto je jaz u smrtnosti između bogatih i siromašnih Amerikanaca veći, i zašto najsiromašniji ljudi u SAD-u imaju niže stope preživljavanja od svojih europskih kolega, rekli su istraživači.

“Poboljšanje zdravstvenih ishoda nije samo izazov za najranjivije – čak su i oni u najbogatijem kvartilu pogođeni“, rekla je Sara Machado, koautorica studije i istraživačica na Sveučilištu Brown.

Snaga socijalne države

Studija nije uspoređivala europske zemlje međusobno, ali bolji rezultati za siromašne u sjevernoj i zapadnoj Europi vjerojatno odražavaju snagu sustava socijalne skrbi tamo, tvrdi dr. Martin McKee, profesor europskog javnog zdravstva sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu i bivši predsjednik Europskog udruženja za javno zdravstvo (EUPHA).

“Ovo je snažan argument da socijalna država koristi svima – uključujući one koji se smatraju barem srednjom klasom“, rekao je McKee za Euronews.

U svim zemljama istraživači su uzeli u obzir čimbenike poput spola, bračnog statusa, razine obrazovanja, je li netko živio u ruralnom ili urbanom području, pušačkog statusa i postojanja zdravstvenih problema poput raka ili dijabetesa.

To im je pomoglo izolirati izravnu povezanost između bogatstva i preživljavanja tijekom vremena. No, i drugi čimbenici koje nisu mjerili – poput rase i etničke pripadnosti – mogli su također igrati ulogu, piše Euronews.

Ljude su podijelili u četiri skupine, što je, prema McKeeju, moglo prikriti još ekstremnije razlike među najbogatijima i najsiromašnijima.

“Pravi problem u Europi i SAD-u je sve veći broj ljudi u top 1 do 2 posto, a ne samo u gornjih 25 posto“, rekao je McKee, što znači da studija „vjerojatno podcjenjuje razmjere problema“.

Ipak, autori studije smatraju da SAD može pogledati preko Atlantika ako želi povećati očekivani životni vijek i dobrobit svih Amerikanaca.

“Ako pogledamo druge zemlje, vidimo bolje ishode, a to znači da možemo učiti od njih i napredovati“, rekla je Machado.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.