Bruxelles će ograničavati Airbnb i druge kako bi ublažio stambenu krizu u Europskoj uniji?

Europska komisija predložit će nova pravila u području stanovanja kojima bi nacionalne i lokalne vlasti dobile jasniji okvir za ograničavanje kratkoročnog turističkog najma, ali i kupnje kuća, stanova ili zemljišta koji se ne koriste kao nečije glavno prebivalište, prenosi Euronews.

Mogućnost uvođenja strožih mjera razmatra se u trenutku kada cijene nekretnina u većini europskih glavnih gradova rastu znatno brže od prihoda lokalnog stanovništva. Prema podacima Europske unije, cijene nekretnina između 2015. i 2025. porasle su 64,9 posto, dok su najamnine u istom razdoblju povećane 21,8 posto.

S rastom troškova suočavaju se i ljudi koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnine. Troškovi najma mogu dosezati 40 posto prihoda kućanstva, a sve je više obitelji iz srednje klase koje si ne mogu priuštiti ni kupnju ni najam odgovarajuće nekretnine, dok istodobno ne ispunjavaju uvjete za socijalno stanovanje.

Brojni stanovnici gradova poput Lisabona, Barcelone i Praga upozoravaju da su platforme za kratkoročni najam poput Airbnba povukle dio stanova s tržišta dugoročnog najma i pridonijele rastu cijena, zbog čega su neki stanovnici prisiljeni odseliti. Podaci EU-a iz 2024. pokazuju da gotovo deset posto stanovnika gradova u Uniji na stanovanje troši više od 40 posto svojeg raspoloživog dohotka.

Dokazi o ozbiljnom pritisku na stambeno tržište

Kratkoročni najam čini samo 1,2 posto ukupnog stambenog fonda Europske unije, ali u pojedinim turističkim središtima njegov udio može dosezati i 20 posto. Istodobno se na područjima na kojima je potražnja najveća ne gradi dovoljno novih stambenih jedinica. Bruxelles procjenjuje da bi za rješavanje problema svake godine trebalo izgraditi više od dva milijuna novih domova.

Ograničenja koja priprema Komisija, međutim, mogla bi se primjenjivati samo na područjima na kojima postoje jasni dokazi o ozbiljnom pritisku na stambeno tržište.

Kada je riječ o kratkoročnom najmu preko platformi poput Airbnba, EU je posebno zabrinut zbog profesionalnih iznajmljivača koji turistima iznajmljuju više nekretnina, a ne zbog građana koji povremeno iznajmljuju vlastiti dom. Prema prijedlogu, gradovi bi mogli uvesti mjere usmjerene na profesionalne iznajmljivače s više nekretnina, dok bi se štitila mogućnost građana da iznajmljuju svoje glavno prebivalište.

"Kako bi se ograničio negativan utjecaj na unutarnje tržište bilo koje mjere kojom se ograničava pristup uslugama kratkoročnog najma smještaja ili njihovo pružanje, odnosno kojom se ograničava stjecanje i korištenje zemljišta i stambenih nekretnina, takve bi mjere trebale biti ograničene na područja na kojima ozbiljan pritisak na dostupnost i cjenovnu pristupačnost stambenih nekretnina opravdava djelovanje radi zaštite njihove pristupačnosti i dostupnosti", navodi se u dokumentu.

Europska komisija istodobno priznaje da ograničavanje kratkoročnog najma i drugih nekretnina koje se ne koriste kao glavno prebivalište ne može riješiti strukturni nedostatak stambenog prostora u Europi. Među ostalim problemima su visoki troškovi gradnje, skupo zemljište, prostorno-planska ograničenja i dugotrajni postupci izdavanja dozvola.

Prema podacima organizacije Housing Europe, Europske federacije javnog, zadružnog i socijalnog stanovanja sa sjedištem u Bruxellesu, potrebe za stambenim prostorom znatno premašuju ponudu. Najnoviji podaci pokazuju da je Francuskoj potrebno 518.000 novih stambenih jedinica godišnje, od čega 198.000 socijalnih, dok Njemačkoj treba 400.000, među kojima 140.000 socijalnih. Nizozemskoj je do 2031. potrebno gotovo milijun novih stambenih jedinica, a Švedskoj više od 500.000 do 2033. godine. Broj novoizgrađenih stanova, međutim, kontinuirano je manji od potreba, nerijetko i za 50 posto.

Komisija radi i na "Paketu za pojednostavljenje stanovanja", čiji je cilj smanjiti administrativne prepreke koje usporavaju gradnju, a njegovo predstavljanje očekuje se 2027.

"Znamo da kratkoročni najam utječe na stambenu krizu"

Stanovanje je u međuvremenu postalo i investicijska imovina, zbog čega je mladima i kućanstvima sa srednjim prihodima sve teže kupiti nekretninu.

Eurozastupnica Leïla Chaibi iz francuske Ljevice rekla je 2. rujna povjereniku za stanovanje Danu Jørgensenu da su financijalizacija i rašireno korištenje stambenih nekretnina kao investicijske imovine među glavnim uzrocima nedostatka cjenovno pristupačnog stanovanja u gradovima Europske unije.

"Vrijeme je da EU djeluje, a znamo da kratkoročni najam utječe na stambenu krizu, u središtima naših gradova, u našim četvrtima, kao i u ruralnim područjima diljem Europe", rekla je Chaibi.

Komisija razmatra i mogućnost poticanja nacionalnih vlada na intervenciju kada su cijene nekretnina na određenom području najmanje osam puta veće od prihoda, kada su cijene rasle tijekom prethodnog desetljeća te kada se ne očekuje poboljšanje situacije u sljedeće tri godine.

Stambena politika u nadležnosti je nacionalnih i lokalnih vlasti, zbog čega Europska komisija ne može državama članicama ili gradovima narediti izgradnju većeg broja stanova. Bruxelles zato pokušava utjecati na tržište korištenjem europskih fondova, pravila o državnim potporama, ulaganja i zakonodavstva.

Komentirajući studiju Socijalista i demokrata (S&D) o kratkoročnom najmu iz 2025. godine, njemačka eurozastupnica Gaby Bischoff, potpredsjednica S&D-a zadužena za održivo gospodarstvo i socijalnu Europu, upozorila je da se prevelik broj Europljana suočava s deložacijama ili čak rizikom od beskućništva.

Uzroke krize povezala je s rastućom socioekonomskom nejednakošću i neodrživim stambenim sustavima koji "daju prednost profitu pred ljudima".

Prema procjenama Europske federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima (Feantsa), između 1,2 i 1,3 milijuna ljudi u Europskoj uniji bilo koje noći nema dom. Takvom stanju u velikoj mjeri pridonose produbljivanje stambene krize i rast troškova života.

Europska komisija svoj bi plan za stanovanje trebala predstaviti 9. rujna.