Prizori kao usred jeseni, a tek je kolovoz: Evo što se događa s drvećem

S drveća ovih kolovoških dana već otpada lišće, a prizori ponegdje izgledaju kao da je stigla jesen.

Stručnjaci slovenskog Zavoda za šume (ZGS) kažu da se u brojnim šumama trenutačno primjećuje prerano žućenje, smeđenje i opadanje lišća. Glavni razlog je stres izazvan sušom, odnosno dulje razdoblje bez dovoljno oborina u kombinaciji s visokim temperaturama.

Obrambeni mehanizam drveća

"Biljke tijekom vrućih i suhih ljeta mogu prijeći u svojevrsno ljetno mirovanje te zaustaviti rast i cvjetanje kako bi preživjele. Zbog nedostatka vode drveće može prerano odbaciti dio lišća, što predstavlja obrambeni mehanizam kojim smanjuje gubitak vode isparavanjem preko površine listova“, objasnili su stručnjaci za N1 Slovenija.

Najviše su pogođene vrste koje rastu na plitkom, suhom ili kamenitom tlu te na područjima na kojima je dostupnost vode ograničena. To se odnosi i na stabla u gradovima, koja su često okružena asfaltom ili popločanim površinama.

Osjetljivost ovisi i o vitalnosti pojedinog stabla, dubini tla i lokalnim uvjetima, pa se stanje može znatno razlikovati od područja do područja.

Među listopadnim vrstama posljedice sušnog stresa često su vidljive na bukvi, brezi i pojedinim vrstama javora, dok su među crnogoricom posebno osjetljive smreke koje rastu na suhim područjima koja im ne odgovaraju.

Lišće su i prije suše oštetili štetnici i mraz

Suša i visoke temperature, međutim, nisu jedini razlozi zbog kojih se lišće suši i prerano poprima jesenske boje.

Stručnjaci među uzrocima navode i posljedice ovogodišnjeg kasnog mraza, gljivične infekcije lišća te napade kukaca koji iz lišća sišu biljne sokove.

"Lišće hrastova, primjerice, ponegdje je još prije suše požutjelo zbog napada hrastove mrežaste stjenice. Lišće bukve na nekim je područjima prethodno oštećeno zbog kasnog mraza i napada bukove skočipipe“, objasnili su.

Dugotrajan stres izazvan sušom smanjuje vitalnost stabala, usporava njihov rast i slabi njihovu otpornost.

„Oslabljena stabla zato su podložnija napadima potkornjaka i drugih kukaca te bolestima šumskog drveća. Ako se razdoblja suše ponavljaju više godina zaredom, na pojedinim područjima mogu dovesti i do propadanja stabala“, upozoravaju stručnjaci.

Zalijevanje šuma nema smisla

Može li se drveću u šumama pomoći zalijevanjem?

"U šumama izravne mjere poput zalijevanja u pravilu nisu izvedive niti učinkovite“, odgovaraju iz Zavoda za šume za N1 Slovenija.

Najvažniji je dugoročni pristup gospodarenju kojim se potiču šume sastavljene od različitih vrsta i različite strukture jer su takve šume u pravilu otpornije na klimatske ekstreme.

Važno je i očuvati pokrivenost šumskog tla, prilagođavati vrste drveća lokalnim uvjetima te kontinuirano pratiti zdravstveno stanje šuma.

Drveće se još može oporaviti

Stručnjaci naglašavaju da prerano jesensko obojenje i opadanje lišća ne znači nužno da će se stablo osušiti. Prije svega riječ je o reakciji na nepovoljne uvjete za rast.

"Ako u nastavku vegetacijske sezone bude dovoljno oborina i sušni uvjeti ne potraju, stabla se mogu oporaviti. Ipak, ponavljajuće dugotrajne suše u kombinaciji s toplinskim valovima, kao i drugi učinci klimatskih promjena koji povećavaju ranjivost šuma, predstavljaju jedan od najvećih izazova za gospodarenje šumama“, upozorili su stručnjaci.