Jednostavna aktivnost može pomoći u očuvanju pamćenja: Znanstvenike iznenadili rezultati

Nova istraživanja pokazuju u kojoj mjeri to pomaže usporiti kognitivno propadanje. Zagonetke koja angažiraju pamćenje, logiku i zaključivanje, uz savjete o prehrani i vježbanju, mogu pomoći u smanjenju razine kognitivnog pada povezanog sa starenjem, otkrili su znanstvenici.

Oni kažu da ljudi ne bi trebali pretpostavljati da su problemi s razmišljanjem i pamćenjem povezani sa starenjem „fiksni“, dodajući: „Postoji dosta jednostavnih stvari koje možete sami učiniti - ustanite i učinite ih.“

Rekli su da trening mozga i savjeti o prehrani i vježbanju „nisu skupi“ za zdravstvene sustave, ali mogu dovesti do značajnih koristi, čak i među onima s težim oblicima kognitivnog oštećenja.

Studija, objavljena u rujnu u časopisu Lancet Primary Care, ispitala je podatke o 11.563 osobe registrirane u ordinacijama liječnika opće prakse u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.

Osobe u dobi od 60 do 85 godina s niskim kognitivnim rezultatima koji upućuju na kognitivni pad povezan sa starenjem pozvane su da sudjeluju u studiji.

Podijeljeni su u tri skupine. Jedna skupina dobila je savjete temeljene na dokazima za kognitivno zdravlje, uključujući savjete o prehrani, vježbanju i aktivnostima koje stimuliraju mozak.

Druga je skupina usmjerena na web stranicu pod nazivom Active Brains, koja promiče tjelesnu aktivnost, prehranu mediteranskog stila i nudi kognitivne vježbe u obliku zagonetki.

Treća skupina upućena je na istu web stranicu i dobila je „kratku podršku“ koja je uključivala tri e-mail ili telefonske sesije s medicinskom sestrom.

Nakon 12 mjeseci sve su skupine pokazale poboljšanje kognitivnih rezultata, a značajan udio više nije ispunjavao kriterije za kognitivni pad povezan sa starenjem.

Za oko 28% ljudi, kojima su dati jednostavni savjeti o načinu života, utvrđeno je da više ne pripadaju skupini koja ima kognitivni pad povezan sa starenjem. Taj se broj povećao na 32,8% onih koji su upućeni na web stranicu i 31,6% onih koji su upućeni na web stranicu i kojima je pružena dodatna podrška.

Kognitivni rezultati bili su viši među skupinama koje su upućene na korištenje web stranice.

Istraživači, predvođeni znanstvenicima sa Sveučilišta u Southamptonu, otkrili su da je među onima koji su upućeni na web stranicu došlo do smanjenja blagog kognitivnog oštećenja za 8% u usporedbi s onima kojima je samo dan savjet.

Među onima koji su upućeni na web stranicu i kojima je pružena dodatna podrška, došlo je do smanjenja teškog kognitivnog oštećenja za 18% u usporedbi s onima kojima je samo dan savjet, otkrili su istraživači.

Paul Little, profesor istraživanja primarne zdravstvene zaštite na britanskom Sveučilištu u Southamptonu i suvoditelj studije, rekao je da podrška nije bila „tehnički komplicirana“.

Većina ljudi uključenih u studiju već je imala dobru prehranu i redovito je vježbala, što ukazuje na to da su koristi uglavnom dolazile od zagonetki, rekli su istraživači.

„Postoje dvije pozitivne poruke: prva je da zapravo postoji mnogo jednostavnih stvari koje možete sami učiniti. Ustanite i poduzmite ih”, rekao je Little.

„Mozak je plastičan. Nemojte pretpostavljati da je nepromjenjiv. Možete nešto poduzeti po tom pitanju – stoga krenite. Učinite nešto.”

Rekao je da je istraživački tim bio „iznenađen” poboljšanjima uočenima kod ljudi koji su dobili samo savjete utemeljene na znanstvenim dokazima, dodavši: „Njihove kognitivne sposobnosti poboljšale su se nakon jednostavnog testiranja, pitanja o aktivnostima koje potiču rad mozga te kratkih, na dokazima utemeljenih savjeta o prehrani, tjelovježbi i stimuliranju mozga.”

„Zahvaljujući tome, kod gotovo 30 % ljudi došlo je do poboljšanja... to je bilo uistinu zapanjujuće, nismo to očekivali.”

Dodao je: „Ovo su vrlo uzbudljivi nalazi - ljudi to mogu lako usvojiti. Jednostavne poruke i jednostavne radnje koje ljudi mogu poduzeti doista čine razliku. Riječ je o važnoj zdravstvenoj poruci. Mozak ostaje plastičan i prilagodljiv – što znači da može učiti nove stvari – čak i u dubokoj starosti; stoga doista možete utjecati na situaciju i suzbiti kognitivno propadanje.”

Komentirajući studiju, dr. Honorine Lebraud, viša menadžerica za partnerstva u organizaciji Alzheimer’s Research UK, izjavila je: „Ovo je ohrabrujuća studija koja sugerira da promjene životnih navika mogu podržati kognitivno zdravlje, čak i nakon pojave simptoma.”

Ovi nalazi nadopunjuju sve brojnije dokaze da životne navike i čimbenici ponašanja igraju važnu ulogu u dugoročnom zdravlju mozga, istaknula je Lebraud.

„Istraživanja upućuju na to da učenje novih vještina i sudjelovanje u društvenim aktivnostima mogu pomoći u izgradnji kognitivne rezerve, što može odgoditi pojavu simptoma Alzheimerove bolesti za nekoliko godina.”

Dr. Richard Oakley, pomoćni direktor za istraživanja i inovacije u organizaciji Alzheimer’s Society, naglasio je da se ova studija ne bi trebala tumačiti na način da rješavanje zagonetki može preokrenuti demenciju ili ublažiti simptome kod svih osoba koje imaju problema s pamćenjem.

„Ovi su nalazi ohrabrujući jer ispitane aktivnosti nisu zahtijevale opsežnu podršku zdravstvenih djelatnika, što znači da bi ih zdravstveni sustavi mogli relativno lako provoditi u širim razmjerima”, rekao je.

„Međutim, u istraživanju su sudjelovale osobe s ranim poteškoćama u pamćenju i razmišljanju, a ne osobe s potvrđenom dijagnozom blagog kognitivnog poremećaja ili demencije, stoga nije jasno bi li se iste koristi pokazale i kod osoba koje već imaju ta stanja, niti bi li te koristi potrajale tijekom vremena”, rekla je Oakley.

„Ne postoji jedna jedinstvena aktivnost koja može spriječiti demenciju, no dokazi pokazuju da održavanje mentalne aktivnosti, redovita tjelovježba i kontrola zdravstvenih stanja, poput povišenog krvnog tlaka, mogu doprinijeti zdravlju mozga i smanjiti rizik.”