Otkrivene masovne prijevare na etiketama odjeće – znate li što nosite?

Ispitivanje 132 odjevna artikla pokazalo je da čak 37 posto, odnosno 49 uzoraka, nosi oznake koje ne odgovaraju stvarnom sastavu tkanine. Kampanju je podržala Glavna uprava Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća (DG GROW).

Tri glavne nepravilnosti

Analizom su obuhvaćena 44 gornja odjevna predmeta, 36 komada odjeće za bebe, 15 komada sportske odjeće, 12 pidžama, pet šalova i 20 drugih vrsta odjeće, izrađenih od vune, pamuka i mješavine vlakana.

Nadzor je otkrio tri glavne vrste nepravilnosti. Kod nekih proizvoda vlakna su bila točno navedena, ali u pogrešnim postocima. Druga česta pojava bila je da proizvodi sadrže druga, jeftinija vlakna od onih navedenih na deklaraciji.

Na kraju, kod pojedinih artikala vlakna su bila potpuno pogrešno navedena ili imenovana. Takve nepravilnosti, osim što narušavaju povjerenje potrošača, imaju i štetne gospodarske posljedice.

Najproblematičniji šalovi i mješavine vlakana

Najveći udio neispravno označenih proizvoda pronađen je kod šalova, gdje je stopa neusklađenosti iznosila čak 80 posto. Slijede gornji odjevni predmeti s 54 posto i odjeća za bebe s 25 posto neispravnih uzoraka. Niže stope zabilježene su kod odjeće za spavanje (16 posto), sportske odjeće (13 posto), kao i u kategoriji ostalih proizvoda (40 posto).

Analiza je također pokazala da su proizvodi označeni kao mješavina prirodnih i umjetnih vlakana imali najvišu stopu nepravilnosti (64 posto), a slijede ih mješavine isključivo prirodnih vlakana (46 posto). Najmanje nepravilnosti, 15 posto, utvrđeno je kod odjeće koja je deklarirana kao izrađena od stopostotno prirodnih vlakana.

Tijela za nadzor tržišta upozoravaju da takve neusklađenosti predstavljaju gospodarski rizik za potrošače, narušavaju pošteno tržišno natjecanje i otežavaju recikliranje, koje ovisi o točnoj identifikaciji vlakana.

Rizičnija kupnja putem interneta

Tijela za nadzor tržišta Cipra, Danske, Finske, Njemačke, Italije, Litve, Malte i Portugala kupila su 104 proizvoda u fizičkim trgovinama i 28 putem interneta. Ispitivanje, provedeno u ovlaštenom laboratoriju u Italiji, pokazalo je da stopa neusklađenosti za proizvode kupljene online iznosi 46 posto, dok je za one kupljene u fizičkim trgovinama nešto niža – 36 posto.

Utvrđeno je i da na mnogim proizvodima, osobito onima uvezenima izvan EU-a i EFTA-e, nedostaju osnovni podaci o proizvođaču, što znatno otežava provedbu mjera i povlačenje proizvoda s tržišta.

Korektivne mjere

Zbog utvrđenih nepravilnosti nadležna tijela naložila su obustavu prodaje za 18 proizvoda. Proizvođačima dvaju proizvoda naređena je provedba korektivnih mjera, a dva proizvoda morala su biti ponovno označena. Za tri proizvoda izdana su upozorenja.

Preporuke potrošačima i industriji

Potrošačima se savjetuje da budu oprezni prilikom kupnje odjeće po iznimno niskim cijenama ili kada su ponude „predobre da bi bile istinite“. Prednost bi trebali dati proizvodima čije etikete jasno sadrže podatke o proizvođaču, poput naziva, adrese ili internetske stranice.

Uvoznici, distributeri i trgovci trebali bi provjeravati jesu li oznake o sastavu i usklađenosti prisutne na svim proizvodima, kao i provoditi rigorozna ispitivanja gotovih odjevnih predmeta i tkanina.

Izjava Europske komisije

„Potrošači i tvrtke moraju imati povjerenje da deklaracije na odjeći koju kupuju vjerno prikazuju sastav vlakana. Kampanje tržišnog nadzora osiguravaju da kupci dobiju ono što plaćaju i štite poduzetnike od nelojalne konkurencije“, izjavila je Vanessa Capurso, službenica za politike u Glavnoj upravi GROW.

Ovo ispitivanje provedeno je u okviru Zajedničkih akcija za usklađenost proizvoda za 2025. godinu (JACOP 2025). Odjeća je bila jedna od 11 kategorija proizvoda obuhvaćenih ovim nadzorom.