Ovu pogrešku mnogi rade kada zamrzavaju hranu, a stručnjaci upozoravaju na mogući problem

Kada nakon ručka ili večere ostane hrane, većina ljudi spremi ostatke u hladnjak ili zamrzivač kako bi ih pojela kasnije. Time se smanjuje bacanje hrane, a istodobno se štedi vrijeme potrebno za pripremu novog obroka.

No, pritom često ne razmišljamo dovoljno o ambalaži u kojoj hranu čuvamo. Upravo ona može utjecati na to čemu je hrana tijekom skladištenja izložena, piše Metropolitan.si.

Posebnu pozornost stručnjaci posvećuju plastičnim posudama. Iako su praktične i široko korištene, plastika pri vrlo niskim temperaturama može postati krhka, zbog čega se mogu oslobađati sitne plastične čestice. Sličan proces može se događati i pri zagrijavanju.

Problem može biti izraženiji ako se iste plastične posude učestalo zamrzavaju i zagrijavaju, jer ponavljane temperaturne promjene mogu ubrzati njihovo trošenje.

Mikroplastika završava i u hrani

Riječ je o mikroplastici – plastičnim česticama manjima od pet milimetara koje nastaju raspadanjem većih plastičnih proizvoda, poput vrećica, boca i posuda za hranu.

Zbog toga znanstvenici upozoravaju da priprema i skladištenje hrane mogu biti jedan od načina na koji ljudi dolaze u kontakt s mikroplastikom.

Utjecaj mikroplastike posebno je vidljiv u okolišu. Istraživanja su pokazala da može utjecati na male organizme i biljke te poremetiti njihove prirodne funkcije. Znanstvenici još uvijek istražuju kakve bi posljedice dugotrajna izloženost mikroplastici mogla imati na ljudsko zdravlje.

Čestice mikroplastike već su pronađene u različitim dijelovima ljudskog tijela, uključujući krv, pluća, posteljicu i majčino mlijeko. Posebno se istražuju još sitnije čestice, poznate kao nanoplastika, koje bi mogle prolaziti kroz određene zaštitne barijere u organizmu.

Što koristiti umjesto plastike?

Za zamrzavanje ostataka hrane stručnjaci preporučuju staklene ili čelične posude, koje su otpornije na temperaturne promjene i mogu biti dugotrajnija alternativa plastici.

To ipak ne znači da plastične posude treba potpuno izbaciti iz kuhinje. One su i dalje praktične za svakodnevno čuvanje hrane u hladnjaku.

Veći oprez preporučuje se upravo kod zamrzavanja i zagrijavanja, odnosno situacija u kojima je plastika izložena velikim promjenama temperature. U tim je slučajevima bolje posegnuti za staklom ili nehrđajućim čelikom..

Posebnu pozornost stručnjaci posvećuju plastičnim posudama. Iako su praktične i široko korištene, plastika pri vrlo niskim temperaturama može postati krhka, zbog čega se mogu oslobađati sitne plastične čestice. Sličan proces može se događati i pri zagrijavanju.

Problem može biti izraženiji ako se iste plastične posude učestalo zamrzavaju i zagrijavaju, jer ponavljane temperaturne promjene mogu ubrzati njihovo trošenje.

Mikroplastika završava i u hrani

Riječ je o mikroplastici – plastičnim česticama manjima od pet milimetara koje nastaju raspadanjem većih plastičnih proizvoda, poput vrećica, boca i posuda za hranu.

Zbog toga znanstvenici upozoravaju da priprema i skladištenje hrane mogu biti jedan od načina na koji ljudi dolaze u kontakt s mikroplastikom.

Utjecaj mikroplastike posebno je vidljiv u okolišu. Istraživanja su pokazala da može utjecati na male organizme i biljke te poremetiti njihove prirodne funkcije. Znanstvenici još uvijek istražuju kakve bi posljedice dugotrajna izloženost mikroplastici mogla imati na ljudsko zdravlje.

Čestice mikroplastike već su pronađene u različitim dijelovima ljudskog tijela, uključujući krv, pluća, posteljicu i majčino mlijeko. Posebno se istražuju još sitnije čestice, poznate kao nanoplastika, koje bi mogle prolaziti kroz određene zaštitne barijere u organizmu.

Što koristiti umjesto plastike?

Za zamrzavanje ostataka hrane stručnjaci preporučuju staklene ili čelične posude, koje su otpornije na temperaturne promjene i mogu biti dugotrajnija alternativa plastici.

To ipak ne znači da plastične posude treba potpuno izbaciti iz kuhinje. One su i dalje praktične za svakodnevno čuvanje hrane u hladnjaku.

Veći oprez preporučuje se upravo kod zamrzavanja i zagrijavanja, odnosno situacija u kojima je plastika izložena velikim promjenama temperature. U tim je slučajevima bolje posegnuti za staklom ili nehrđajućim čelikom.