Uzor čistoće: Ovaj grad spoj je stroge države i građanske odgovornosti

Prema podacima Nacionalne agencije za okoliš (NEA), Singapur je 2025. poduzeo više od 13.600 mjera protiv ekoloških prekršitelja. Provedene su stotine ciljanih inspekcija, izdane su stotine naloga za društveno koristan rad, a kažnjavani su i oni koji su bacali smeće iz zgrada.

Iako slovi kao uzor čistoće, borba protiv otpada i dalje traje. Vlada je 2024. proglasila „Godinu javne higijene“, s posebnim fokusom na javne toalete, koji su u anketama često dobivali loše ocjene. Za njihovu obnovu i čišćenje izdvojeno je gotovo sedam milijuna eura, piše Kersten Knipp za DW.

Od kampanje do nacionalne kulture

Za razumijevanje singapurskog odnosa prema čistoći treba pogledati povijest zemlje. Nakon neovisnosti 1965. godine, vlast predvođena Lee Kuan Yew razvila je viziju Singapura kao čistog, učinkovitog i modernog društva.

Kampanja „Keep Singapore Clean“ pokrenuta 1968. nije bila samo borba protiv smeća, nego pokušaj promjene svakodnevnih navika građana. Čistoća se povezivala sa zdravljem, gospodarskim razvojem i nacionalnim ponosom.

Andreas Klein iz Konrad Adenauer Foundation smatra da je pogrešno taj razvoj promatrati isključivo kao rezultat državne kontrole. Vlada je postavila pravila, ali su mnogi građani s vremenom prihvatili urednost kao društvenu normu.

Između odgoja i kazni

Jedan od primjera transformacije su tzv. hawker centri – popularne tržnice s hranom koje su se iz nekada nereguliranih uličnih štandova razvile u organizirane i higijenski kontrolirane prostore.

Singapurski model ipak uključuje i stroge kazne. Najpoznatiji primjer je zabrana prodaje žvakaćih guma, uvedena zbog problema s čišćenjem javnih prostora.

Politolog Marc Bünte sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg smatra da se ovdje vidi širi obrazac upravljanja: država ne uređuje samo infrastrukturu, nego pokušava oblikovati i ponašanje građana.

„Nije se radilo samo o čišćenju javnih prostora, već i o obrazovanju stanovništva o određenim ponašanjima“, rekao je Bünte za DW, opisujući sustav kao oblik „mekog autoritarizma“.

Čistoća kao kombinacija države i građana

Sličan zaključak pojavljuje se i u akademskim analizama Singapura, gdje se naglašava da vlast svoju legitimnost velikim dijelom temelji na učinkovitosti, sigurnosti i gospodarskom uspjehu, a manje na političkom natjecanju.

Ipak, čistoća Singapura nije samo posljedica državne kontrole. Mnogi građani cijene prednosti urednog grada, posebno u tropskoj klimi gdje su higijena i javno zdravlje usko povezani.

Današnji Singapur zato održava ravnotežu između nadzora, kazni, obrazovanja i građanske odgovornosti. Njegova čistoća rezultat je kombinacije snažne države, infrastrukture i društvenih navika – a ne samo jednog čimbenika.