Istraživanje: Promjene u hodu pasa mogu ukazivati na razvoj demencije

Ako stariji pas počne raditi kraće korake prednjim šapama, to bi mogao biti znak početka kognitivnog propadanja.

Do tog su zaključka došli istraživači koji su utvrdili povezanost između skraćivanja koraka prednjih šapa i slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta North Carolina State pratio je 88 starijih i vrlo starih pasa uključenih u istraživanje o starenju, prenosi N1 Slovenija.

Psi su svakih šest mjeseci prolazili detaljne preglede koji su uključivali procjenu kognitivnih sposobnosti i analizu hoda.

Znakovi kognitivnog propadanja kod pasa

U sklopu istraživanja vlasnici su ispunjavali upitnike o zdravstvenom stanju i ponašanju svojih pasa, uključujući Ljestvicu demencije pasa (CADES), koja služi za procjenu stupnja kognitivnog oštećenja.

Prema toj ljestvici, među znakovima kognitivnog propadanja su:

• poteškoće sa snalaženjem u prostoru i pronalaženjem poznatih mjesta
• promjene u ponašanju prema ljudima i drugim životinjama
• poremećaji ritma spavanja i budnosti, poput nemira tijekom noći
• iznenadno mokrenje ili obavljanje nužde u zatvorenom prostoru.

Rezultati analize pokazali su da se duljina koraka počinje smanjivati već pri prvim znakovima demencije.

Promjene u hodu i kod pasa i kod ljudi s demencijom

Istraživači smatraju da bi prepoznavanje promjena u hodu moglo potaknuti vlasnike da ranije potraže pomoć veterinara, što bi psima s početnim simptomima moglo olakšati svakodnevni život.

Slične promjene u hodu bilježe se i kod ljudi s demencijom. Naime, godinama prije nego što problemi s pamćenjem postanu izraženi, osobe mogu početi hodati sporije, kraćim i neujednačenim koracima, a ponekad i klizećim hodom.

Smatra se da su takve promjene povezane s propadanjem frontalnog režnja i malog mozga, koji imaju važnu ulogu u planiranju i kontroli pokreta.

Promjene su uočene samo na prednjim šapama

"Pokazali smo da se duljina koraka prednjih nogu kod pasa smanjuje s godinama, a što je još važnije, dodatno se skraćuje kognitivnim oštećenjem", rekla je glavna autorica istraživanja dr. Natasha Olby, dodajući da je utjecaj kognitivnog propadanja veći od utjecaja same dobi.

Takve promjene nisu zabilježene na stražnjim nogama. "Kognitivni pad različito utječe na prednje i stražnje noge", objasnila je dr. Olby.

"Kod pasa su stražnje noge prvenstveno važne za kretanje prema naprijed, dok prednje noge imaju važnu ulogu i u promjeni smjera te zaustavljanju."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Veterinary Science.

Kada potražiti pomoć veterinara?

"Ako vlasnici primijete da njihov pas radi kraće korake prednjim šapama, trebali bi posjetiti veterinara jer postoje i drugi mogući uzroci, poput bolova uzrokovanih artritisom ili problema s vratnom kralježnicom, koji se mogu liječiti", rekla je dr. Olby za Mail Online.

Posebnu pozornost treba obratiti ako se istodobno pojavi više promjena u ponašanju.

Osim kraćih koraka prednjim šapama, pas može djelovati nesigurno, biti nemiran tijekom noći ili imati poteškoća sa snalaženjem u poznatom okruženju. Neki psi mogu zastajati u kutovima prostorija, drukčije reagirati na poznate osobe ili izgubiti uobičajene dnevne navike.

Kao i kod ljudi, demencija se kod pasa zasad ne može izliječiti. Ipak, rana dijagnoza može znatno poboljšati kvalitetu života. "Ako se dijagnosticira kognitivni pad, može se provesti nekoliko promjena načina života", rekao je dr. Olby.

Preporuke uključuju održavanje dosljedne dnevne rutine, prilagođenu tjelesnu aktivnost, mirno okruženje i redovitu mentalnu stimulaciju. Prema pisanju Smart Up Newsa, koji je također izvijestio o istraživanju, takve mjere mogu pomoći starijim psima da što dulje zadrže kvalitetu života.