Astronomi prvi put zabilježili radiosignal s egzoplaneta: Evo što su otkrili

Sada je tim znanstvenika iz Centra za astrofiziku Harvard & Smithsonian i Sveučilišta u Oregonu objavio važno otkriće: prvi put zabilježen je radiosignal koji dolazi izravno s egzoplaneta, odnosno planeta izvan Sunčeva sustava.

Dosadašnja otkrivanja radiosignala u sustavima u kojima se nalaze planeti nisu mogla nedvojbeno utvrditi potječu li signali s planeta ili sa zvijezda oko kojih kruže.

Međutim, nije riječ o izvanzemaljcima koji pokušavaju stupiti u kontakt s nama.

Signal potječe od polarne svjetlosti na egzoplanetu, koja nastaje kada nabijene čestice u interakciji s atmosferom i magnetskim poljem oslobađaju energiju. Polarne svjetlosti postoje i na Zemlji, gdje ih poznajemo kao auroru borealis, odnosno sjevernu polarnu svjetlost, i auroru australis, južnu polarnu svjetlost.

„Iako se radijski izboji povezani s polarnom svjetlošću opažaju na planetima Sunčeva sustava i nekim ultrahladnim patuljastim zvijezdama, nijedna detekcija radiovalova dosad nije mogla biti nedvojbeno povezana s planetom izvan Sunčeva sustava, a ne s njegovom matičnom zvijezdom“, napisali su istraživači u radu.

„Otkrili smo brze, ponavljajuće i izrazito kružno polarizirane izboje, kao i kontinuiranu emisiju, na frekvencijama od 0,85 do 3,5 GHz.“

Znanstvenici su te frekvencije pratili pomoću mreže radioteleskopa MeerKAT u Južnoafričkoj Republici tijekom četiri odvojena promatranja 2025. i 2026. godine.

Zvijezda Beta Pictoris

U središtu njihove pozornosti bila je zvijezda Beta Pictoris, udaljena oko 63,4 svjetlosne godine od Zemlje. Oko nje kruže tri poznata planeta: Beta Pictoris b, Beta Pictoris c i Beta Pictoris d.

Promatranja su otkrila kratke i ponavljajuće radijske izboje, pri čemu su radiovalovi bili snažno kružno polarizirani. To je karakterističan potpis signala koje proizvode polarne svjetlosti.

Koristeći kvazare, iznimno sjajne jezgre udaljenih galaksija, kao referentne točke na karti neba, istraživači su s visokim stupnjem sigurnosti uspjeli utvrditi da signali dolaze s planeta Beta Pictoris b, a ne sa same zvijezde Beta Pictoris.

Beta Pictoris pripada zvijezdama ranog spektralnog tipa, što znači da je toplija, veća i strukturno drukčija od zvijezda poput našeg Sunca.

„Nijedan poznati fizički mehanizam koji uzrokuje radijsku emisiju kod zvijezda ranog tipa ne može objasniti opaženu emisiju“, naveli su istraživači.

Znanstvenici su pokazali i koliko bi izoliranje ovakvog radiosignala moglo biti korisno. Njegova svojstva upućuju na takozvanu nestabilnost elektronskog ciklotronskog masera (ECMI), isti proces koji proizvodi radijske emisije povezane s polarnom svjetlošću na Zemlji i Jupiteru, prenosi Science Alert.

ECMI može pružiti i vrijedne informacije o magnetskom polju planeta.

Čini se da Beta Pictoris b ima posebno snažno magnetsko polje, što je u skladu s prethodnim modelima tog planeta i njegove dinamo aktivnosti, odnosno unutarnjih procesa koji stvaraju magnetsko polje.

„Ovo predstavlja prvo izravno mjerenje jakosti magnetskog polja nekog egzoplaneta i u skladu je s predviđanjima modela dinama za mlad, masivan divovski planet“, napisali su znanstvenici.

Prema njihovim izračunima, Beta Pictoris b ima iznimno snažno magnetsko polje, tisućama puta jače od Zemljina. Njegova radijska emisija povezana s polarnom svjetlošću mogla bi biti potaknuta i vrlo brzom rotacijom – planetu je potrebno samo osam do devet sati da se jednom okrene oko svoje osi.

Beta Pictoris b

Beta Pictoris b prvi je put otkriven 2008. godine i riječ je o golemom planetu, čija je masa približno deset puta veća od Jupiterove.

Sada je postao i prvi egzoplanet s kojeg je zabilježen jasan radiosignal.

Istraživači su se već usmjerili na druge planete. Posebno ih zanima još sedam poznatih divovskih egzoplaneta u pet obližnjih zvjezdanih sustava, koji bi uskoro mogli biti analizirani na isti način kao Beta Pictoris b.

„Poboljšanje osjetljivosti instrumenata za približno pet do sedam puta, što se očekuje od radioteleskopa sljedeće generacije, omogućit će njihovo otkrivanje“, naveli su istraživači.

Istraživanje još nije objavljeno u recenziranom znanstvenom časopisu, ali je dostupno na internetskom repozitoriju arXiv.