"KAO U TALAČKOJ KRIZI"
Tvrtko Jakovina: Iranci bi mogli čekati kraj Trumpova mandata. To je katastrofa na horizontu...

Povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Tvrtko Jakovina u emisiji Novi dan kod Hrvoja Krešića govorio je o aktualnom zasjedanju Opće skupštine UN-a, odnosima velikih sila prema Ujedinjenim narodima, izboru novog glavnog tajnika te odnosima SAD-a, Kine i Irana.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 22. rujna počinje opću raspravu 81. zasjedanja.
Ovogodišnje zasjedanje održava se pod temom "Obnavljanje povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjeni narodi koji isporučuju za sve", a među temama su ratovi i međunarodna sigurnost, klimatske promjene, održivi razvoj te budućnost multilateralnog sustava.
Na rasporedu su i posebni sastanci o klimatskim promjenama, rastu razine mora, prevenciji pandemija i drugim globalnim pitanjima.
Ovo zasjedanje posebno je važno i zbog promjene na čelu organizacije. Mandat aktualnog glavnog tajnika Antónija Guterresa završava 31. prosinca 2026., a proces odabira njegova nasljednika već je u tijeku.
"Spekulira se bi li se Trump mogao susresti s iranskim izaslanstvom"
Jakovina je govorio o tome kako se na zasjedanju prelamaju interesi velikih sila te koliko je u takvoj situaciji važna budućnost UN-a. Kina, kaže, primjerice djeluje unutar UN-a i nastoji očuvati tu instituciju.
Kao jedan od primjera aktualnih odnosa prema UN-u izdvojio je američkog predsjednika Donalda Trumpa i odnos njegove administracije prema medijima koji prate rad američke administracije. Trumpova administracija ovih je dana zabranila pristup Bijeloj kući CNN-u, MS NOW-u i Politicu, a tri su medijske kuće potom podnijele tužbu.
Jakovina je govorio i o tome tko će sve biti među važnim sudionicima ovogodišnjeg zasjedanja.
"Već drugu godinu za redom lider palestinske samouprave Mahmoud Abbas nema dozvolu dolaska u SAD što pokazuje da puno rješenje bivanja na tom dijelu Bliskog istoka nije najviši prioritet jer morate imati sve, a naročito one oko kojih se sve vrti. No, drugi su dobili dolazak pa se spekulira o tome bi li se Trump mogao susresti s iranskim izaslanstvom koje će biti nedvojbeno jedno od najvidljivijih tamo", rekao je.
Dodao je da će se održati i drugi važni susreti koji nisu izravno povezani s reformom UN-a ili njegovim tradicionalnim problemima.
"Privremena predsjednica Venezuele će doći i Danci će potpisati sa SAD-om sporazum oko Grenlanda odnosno o tome će biti govora. To će biti jedna od važnih točaka. Također obraćanje kineskog predsjednika Xija kojeg jedno vrijeme nije bilo, a sada dolazi i Lavrov u ime Rusije", kazao je Jakovina.
"Kina se pretvara u čuvaricu poretka"
Osvrnuo se i na Trumpovo nastojanje da kroz posebni komitet s 27 zemalja, koje su trebale uplatiti milijardu dolara, riješi pitanje Odbora za mir, Bliskog istoka i drugih pitanja.
"Trumpovo nastojanje da s ovim posebnim komitetom sa 27 zemalja koje su trebale uplatiti milijardu dolara, što uključuje i Kosovo, da bi se riješio odbor za mir, da bi se riješilo pitanje Bliskoga istoka i neki drugi očito nije zaživio. Trump je natrag u UN-u", rekao je.
Smatra da Kina želi naglasiti važnost međunarodnih institucija i sačuvati postojeći poredak.
"Kina želi naglasiti i sačuvati međunarodne institucije, Kina je jedna od pet najvažnijih zemalja u UN-u, nije u interesu ni Francuzima da se taj poredak promijeni na taj način, niti je ijednoj zemlji koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a to bilo u interesu. Nije u interesu ni SAD-a, pogotovo ako ne mogu pronaći nikakvu zamjenu za to ili ako će ostati razmjerno osamljeni", kazao je.
Jakovina smatra da rezultati glasovanja u UN-u sami po sebi nisu dovoljni za procjenu stvarnog utjecaja organizacije jer pojedine države mogu ignorirati donesene odluke.
"Rezultati glasanja pa mogućnost da skupite većinu za određene stvari i jesu i nisu važne. Ujedinjeni narodi su glasali puno puta na jedan način, ali ako su zemlje koje imaju pravo veta ili su neke zemlje same po sebi snažne da ignoriraju određena pravila, to je jedna od nesavršenosti koje Ujedinjene nacije imaju.
To ćemo vidjeti i sada jer UN živi već preko 80 godina, prema tome možda je samo stanje svijeta takvo da više ni onaj tip rasprava o eventualnoj reformi i proširenju u Vijeću sigurnosti, o smanjenju troškova više ne možemo voditi i u toj situaciji bolje ostaviti kako jest ili razbiti, vjerojatno bolje da idemo s ovim što sad vidimo", kazao je Jakovina.
"UN je ostao potpuno tih velikim dijelom oko rata u istočnoj Europi, još više oko rata na Bliskom istoku"
Guterresov odlazak s mjesta glavnog tajnika otvorio je i pitanje njegova nasljednika. Na pitanje ima li već konkretnih imena na horizontu, Jakovina je istaknuo Latinsku Ameriku.
"Latinska Amerika bi trebala biti ta koja bi trebala dati vjerojatno kandidatkinju ili bi trebala biti jedna od političarki s toga prostora. Zapravo ne znam u kojoj je to fazi nakon što su izvučene dvije kandidatkinje. Jedna je bila čileanska predsjednica, tu je pitanje kako će ju podržati oni koji nose UN jer pripada lijevoj opciji", rekao je.
Istaknuo je i simboličku važnost mogućnosti da na čelo UN-a prvi put dođe žena. "U smislu ženske kandidatkinje je to trebao biti važan iskorak jer s obzirom da UN nije imao ženu za glavnu tajnicu", kazao je.
No, smatra da se veća pozornost treba posvetiti ulozi koju UN ima u aktualnim ratovima.
"Puno je važnije okrenuti se i reći da su Ujedinjene nacije ostale potpuno tihe, mirne ili nevidljive velikim dijelom i oko rata u istočnoj Europi, i još više oko rata na Bliskom istoku", rekao je.
Jakovina je posebno izdvojio sastanak Donalda Trumpa s predstavnicima šest zaljevskih zemalja.
"Čini mi se da je susret Trumpa s Emirima šest zaljevskih zemalja oko rata na Bliskom istoku važniji ili da su oni došli u takvoj grupaciji probati nešto za sebe izvući", kazao je.
"Iran bi mogao čekati kraj Trumpovog mandata..."
Posebno će, dodao je, biti zanimljiv nastup iranskog predsjednika.
"S druge strane, govor iranskog predsjednika bit će vrlo zanimljiv jer Iranci nemaju namjeru izdržati na ovaj način do izbora u 11. mjesecu koje sasvim sigurno opterećuju Republikansku stranku i Trumpa. Iako oni ne moraju proći katastrofalno kako to sada u trendovima izgleda, pogotovo u Senatu", rekao je.
Jakovina smatra da bi Iran mogao biti spreman čekati završetak Trumpova mandata. "Čini se da su Iranci spremni čekati kraj Trumpovog mandata na način na koji se to u talačkoj krizi dogodilo s predsjednikom Carterom. Mislim da je to noćna mora za bilo kojeg predsjednika u ovom slučaju, mislim da je to apsolutna katastrofa koja je na horizontu jer to znači da i cijene benzina mogu ići samo gore. Tu se neće ništa dogoditi, niti bi nekakva bombardiranja mogla to promijeniti stanje u Teheranu", kazao je.
Potencijalne nevolje za idućeg predsjednika SAD-a
Govoreći o interesima Irana i mogućim razlikama između predsjednika i revolucionarne garde, Jakovina je podsjetio da su različite političke struje unutar Irana postojale i ranije.
"Postoje nijanse, uvijek su i postojale između Iranaca. Hašemi Rafsandžani koji je bio jedan od prvih suradnika ajatolaha Homeinija je glasio kao reformator u odnosu na ostale koji su bili oko njega", rekao je.
Ipak, smatra da bi i najblaži iranski politički pristup teško mogao pronaći partnera u aktualnoj američkoj administraciji.
"No, u ovom trenutku vi biste čak i za najblažeg Iranca s druge strane u Bijeloj kući trebali imati nekoga tko je spreman pristati na ono što ne bi niti predsjednik koji nema nikakve veze s ovim ratom neće biti u stanju učiniti. To s Trumpom ne trebamo očekivati niti pomišljati o tom putu rješenja", kazao je.
"Kina očito profitira iz svijeta kakvog gledamo zadnjih godinu dana"
Usporedio je to s drugačijim pristupom koji se, kako je rekao, može vidjeti na Korejskom poluotoku.
"Međutim, politike koje smo gledali na drugom dijelu svijeta, korejski novi predsjednik je pozvao da se ublaže sankcije Sjevernoj Koreji kako bi se smanjile napetosti na poluotoku i da bi se otvorili razgovori koji su trajali", rekao je.
Dodao je da takav pristup predstavlja drukčiji trend u odnosu na politiku koju je Trump provodio posljednjih tjedana, uključujući vojne vježbe.
"To su nekakvi novi vjetrovi. Niti se to u južnokorejskim i sjevernokorejskim odnosima prvi puta događa, bilo je takvih više vođa koji su sugerirali. To su nekakvi trendovi s malo drugačijim kontekstom", kazao je Jakovina.
Na kraju je govorio o ulozi Kine u aktualnom međunarodnom poretku. "Kina se pretvara u čuvaricu poretka kakav je bio, već s ovom politikom ispod radara, s očuvanjem rijetkih minerala i magneta, očito profitira iz svijeta kakvog gledamo zadnjih godinu, godinu i pol", veli Jakovina.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare